Traže još 8,4 miliona KM za istrage ratnih zločina

Banjaluka - Okružna tužilaštva u Republici Srpskoj i kantonalna u FBiH zatražili su dodatnih 8,41 milion maraka i zapošljavanje 135 novih tužilaca, stručnih saradnika, istražilaca i drugog osoblja da bi ubrzali procesuiranje predmeta ratnih zločina.

Taj zahtjev istaknut je u izvještaju o radu Nadzornog tijela za praćenje sprovođenja Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina za prvih šest mjeseci, a o njemu će odlučivati Savjet ministara BiH.

- Preporučuje se parlamentima i vladama u entitetima da saglasno iskazanim potrebama odobre novčana sredstva za jačanje kapaciteta u tužilaštvima za procesuiranje predmeta ratnih zločina - navedeno je u izvještaju i upozoreno da će u suprotnom biti dovedeno u pitanje sprovođenje Strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

Za Okružno tužilaštvo Istočno Sarajevo zatraženo je dodatnih 700.000 maraka i 11 novih radnika, dok je za okružna tužilaštva u Banjaluci, Doboju i Trebinju potrebno još po oko 500.000 maraka i ukupno 25 novih tužilaca, saradnika, istražilaca i administrativno-tehničkog osoblja.

Najmanje dodatnog novca zahtijeva Okružno tužilaštvo Bijeljina, kojem je potrebno oko 165.000 maraka i šest novih radnika.

Među kantonalnim tužilaštvima u FBiH najveći apetit ima tužilaštvo u Bihaću koje je zatražilo dodatnih 1,98 miliona maraka. Kantonalno tužilaštvo u Zenici zahtijeva novih 1,29 miliona, a u Sarajevu 1,21 milion KM. Dodatnih 138.447 maraka potrebno je Kantonalnom tužilaštvu u Livnu, dok tužilaštva u Širokom Brijegu i Goraždu nisu iskazala potrebu za više novca.

Kantonalna tužilaštva u FBiH traže i proširenje kadrovskih kapaciteta i to za 18 tužilaca, 27 stručnih saradnika, 14 istražilaca i za 34 druga radnika.

- Tužilaštvo BiH je iskazalo potrebu za četiri dodatna tužioca, dok je Tužilaštvo Brčko distrikta obavijestilo Nadzorno tijelo da su njihovi postojeći kadrovski kapaciteti dovoljni za procesuiranje predmeta ratnih zločina u rokovima postavljenim Strategijom - navedeno je u izvještaju.

U izvještaju se dodaje da nadležni još nisu sagledali finansijske aspekte sprovođenja Strategije za rad na predmetima ratnih zločina, prije svega, kada se radi o kadrovskoj popunjenosti i materijalno-tehničkoj opremljenosti sudova, tužilaštava i policijskih agencija. Ističe se da je, ipak, ostvaren napredak u vezi sa prenosom predmeta ratnih zločina sa Suda i Tužilaštva BiH na pravosuđe entiteta i Brčko distrikta, uz ocjenu da će Nadzorno tijelo i u idućem periodu pratiti realizaciju Strategije.

Član Nadzornog tijela za praćenje sprovođenja Strategije za rad na predmetima ratnih zločina Janko Velimirović rekao je da poslije prenošenja manjih predmeta na niži nivo očekuje da pravosuđe na nivou BiH konačno pokrene velike slučajeve.

- Nadam se da će na nivou BiH konačno doći na red predmeti kao što su "Dobrovoljačka", "Tuzlanska kolona", "Kupres", "Sarajevo" i zločini u opštinama Bratunac i Srebrenica počinjeni 1992. i 1993. godine i zapadnokrajiškim opštinama iz 1995. godine za koje Tužilaštvo ima dovoljno dokumentacije i dokaza, ali do sada nije ništa uradilo - rekao je Velimirović.

On je dodao da sada i pravosuđe RS i FBiH ima šansu da ofanzivnije krene u procesuiranje i svojih i ustupljenih predmeta, ali uz uslov da za to u budžetima za iduću godinu dobiju adekvatnu finansijsku podršku.

Strategija za rad na predmetima ratnih zločina usvojena je krajem decembra 2008. godine zbog nezadovoljavajućih rezultata u vezi sa procesuiranjem ratnih zločina u sudovima i tužilaštvima u BiH, ali nije doprinijela efikasnijem radu pravosuđa posebno na nivou BiH koje nije procesuiralo velike predmete.

Predmeti

Prema podacima Nadzornog tijela, pred nadležnim institucijama se nalazi 1.320 predmeta ratnih zločina u kojima je poznat počinilac, 2.585 predmeta u kojima nije izvjesno postojanje krivičnog djela ratnog zločina i 811 predmeta u kojem su počinioci nepoznati.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.