Tihomir Gligorić: Popis imovine može da uradi 800 službenika za dvije godine

Odluka Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) o popisu imovine u BiH je čista improvizacija koja negira Ustav, Dejtonski sporazum i zakone iz ove oblasti što bi moglo dovesti do pravne nesigurnosti i izazvati nesagledive posljedice.

To je u intervjuu "Glasu Srpske" izjavio direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Tihomir Gligorić.

- Prema našoj procjeni, za precizan i vjerodostojan popis imovine u BiH 800 naših službenika trebalo bi da taj posao radi pune dvije godine, ali pod uslovom da se bave samo tim poslom i obustave sve redovne poslove na kapitalnim razvojnim projektima u RS - rekao je Gligorić.

Dodao je da je veoma čudno to što OHR angažuje samo 19 saradnika koji bi navodno imovinu trebalo da popišu u sljedeća tri mjeseca.

- Ključno pitanje je da li OHR uopšte ima nadležnost da obavi popis imovine. OHR je ovom odlukom, u stvari, pokazao nepoznavanje oblasti imovinsko-pravnih odnosa u zemlji - naveo je Gligorić.

* GLAS: Stiče se utisak da je OHR donio ovu odluku bez jasno definisanog plana?

GLIGORIĆ: To je tačno. OHR se upustio u popis imovine bez jasno definisanog cilja i nadležnosti. Domaćoj struci jednostavno nije jasno šta to i kako OHR, u stvari, namjerava da provede. Zaista mi nije jasno kako OHR planira da obiđe sve katastre i gruntovnice u BiH sa tako malo ljudi. U jednom trenutku govore da će oni samo kontrolisati proces prikupljanja podataka, u drugom da će oni prikupljati podatke i obavljati nekakvu verifikaciju, što su potpuno oprečni stavovi.

* GLAS: U OHR-u uporno govore da je riječ samo o tehničkom popisu?

GLIGORIĆ: Popis imovine u BiH je veoma složeno pitanje. To je prije svega stručno i pravno pitanje. To nikako ne može biti samo tehničko pitanje. Zašto angažuju međunarodne eksperte ako je to obično tehničko pitanje? I tu uočavamo određenu kontradiktornost. Neprihvatljivo je što se OHR upustio u ovaj posao bez stručne analize i konsultacija sa domaćim nadležnim institucijama.

* GLAS: Sa kakvim problemima bi mogao da se suoči tim OHR-a?

GLIGORIĆ: OHR od nas traži da popunimo obrasce koje od njih dobijamo. Po našoj procjeni biće potrebno popuniti gotovo 500.000 obrazaca koliko u evidencijama ima posjednika društvene-državne imovine koja se 1991. godine vodila kao imovina SR BiH. Svaki pojedinačni dosije od ukupno 500.000 referent mora ručno prenijeti u priloženi obrazac OHR-a. To znači da je neophodno obaviti temeljitu rekonstrukciju promjena na nekretninama SR BiH od 1991. godine do danas, a to je nemoguće bez direktnog fizičkog čitanja kompletnog dosijea nekretnine. Da bi se razumjelo o kolikom obimu posla je riječ najbolje govore podaci da RUGIP u svojim evidencijama ima na nivou RS više od 843.000 posjednika, čije su nekretnine u vezi sa 3.986.000 parcela rasprostranjenih na 1.659 katastarskih opština.

* GLAS: Koliko materijala je potrebno "obraditi" u procesu popisa imovine?

GLIGORIĆ: Možemo baratati sa cifrom od 4.000.000 stranica koje naši referenti trebaju preko svojih ruku prevrnuti, obraditi, prenijeti u obrasce OHR-a, fotokopirati i zajedno sa timom OHR-a prekontrolisati, popisati i poslati OHR-u. To je arhiva od nekoliko velikih transportnih šleper kamiona.

* GLAS: Kakva je uopšte situacija u zemljišno-knjižnim kancelarijama u BiH?

GLIGORIĆ: Dobar dio evidencije u RS i BiH je neažuran, a gruntovne i katastarske evidencije su neusklađene. U takvoj situaciji postavlja se pitanje odgovornosti za tačnost podataka koje bi RUGIP u takvoj ishitrenoj i brzoj kampanji trebalo da pribavi. Rizik je tim veći što se ne zna u kakve svrhe će se koristiti ova dokumentacija, a na njoj će se isključivo nalaziti pečat i potpisi RUGIP-a. Tu se otvara suštinsko pitanje po kojoj osnovi bilo ko u BiH, pa i OHR, može raspolagati dokumentacijom koja je isključivo u nadležnosti Uprave.

* GLAS: Šta konkretno predlažete?

GLIGORIĆ: Da se prije bilo kakvih aktivnosti na provođenju zahtjeva OHR-a na nivou RS sa svih stručnih aspekata prouči proces popisa imovine. Zatim je potrebno sa timom OHR-a raščistiti sve dileme. Taj posao moraju na stručnom nivou da obave vlade entiteta, Savjet ministara BiH i OHR. Prema Dejtonskom sporazumu, imovina koja se nalazi u entitetima pripada tim entitetima. OHR sada sve to derogira i negira čak zakone koje su nametnuli bivši visoki predstavnici. Imovinu treba popisati od 2005. godine, a nikako od 1991. godine.

Milionski troškovi

* GLAS: Koliko bi mogli iznositi troškovi popunjavanja obrazaca OHR-a?

GLIGORIĆ: Za svaku stranicu dokumenta koju RUGIP izdaje strankama plaća se naknada od 10 maraka. To znači da bi neko nama trebao platiti za ovih četiri miliona stranica više od 40 miliona maraka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.