Tihomir Gligorić: Međuentitetsko razgraničenje dejtonska obaveza, a ne secesija

Svugdje u svijetu postoje međe privatnog posjeda, opština, regiona, kantona, entiteta, države, a samo u BiH nemamo entitetsku granicu. Njeno utvrđivanje koči nedostatak političke volje i opstrukcije iz FBiH, koja u ovom procesu ne vidi dejtonsku obavezu, već secesiju.

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske Tihomir Gligorić.

- Zbog neutvrđivanja linije razgraničenja između entiteta trpe građani, institucije, a dolazi u pitanje i validnost popisa stanovništva - rekao je Gligorić.

* GLAS: Još prošle godine dostavili ste NATO-u i EUFOR-u prijedlog međuentitetske linije razgraničenja. Da li su Vam ikada odgovorili i u kojoj je fazi taj proces?

GLIGORIĆ: Imali smo više sastanaka sa predstavnicima NATO-a i rekli su nam da je prevod dokumentacije u potpunosti završen. Na drugoj strani, Vlada FBiH donijela je četiri zaključka koji se odnose na potrebu ispunjavanja Aneksa dva Dejtonskog sporazuma, odnosno razgraničenja entiteta. Jedan zaključak je nekorektan, jer kaže da RS opstruiše taj proces, a druga tri su korektna i tiču se tehničke prirode i objašnjavaju kako bi razgraničenje trebalo da se sprovede. Od tada je prošlo više mjeseci i još nema nikakvih pomaka. RS pruža ruku saradnje i u stručnom smislu lako se dogovoriti. Problem je, međutim, što u RS imamo institucionalnu i političku volju za to, dok u FBiH to ne postoji. Zbog tog problema trpe građani, institucije, a dolazi u pitanje i validnost predstojećeg popisa stanovništva. Ni NATO, koji bi trebalo da ispuni svoju međunarodnu obavezu zajedno sa entitetima, ne želi da kaže ko vrši opstrukciju i produžava agoniju. To ozbiljno narušava njihov kredibilitet i autoritet, jer oni nose primarnu odgovornost zašto međuentitetska linija do sada nije utvrđena.

* GLAS: Zbog čega FBiH ne želi da bude riješeno pitanje razgraničenja sa RS?

GLIGORIĆ: Političari u FBiH znaju kako stoje stvari i da liniju možemo mijenjati u skladu sa dogovorom. Problem je to što u FBiH potenciraju da se definisanjem te linije želi pokrenuti pitanje secesije RS. Oni to vide kao da to predstavlja državnu granicu ili da tu granicu treba izbrisati. To jednostavno nema smisla. Svugdje u svijetu postoje međe privatnog posjeda, opštinskog, regiona, kantona, entiteta, države, a samo u BiH nemamo entitetsku granicu. To što mi tražimo je sasvim normalno, a FBiH iz politikantskih razloga ne želi da ispuni svoju međunarodnu obavezu.

* GLAS: Kako komentarišete izostanak reakcije međunarodne zajednice kada je očigledno da se opstruiše primjena Aneksa dva Dejtonskog sporazuma?

GLIGORIĆ: Međunarodna zajednica oličena u Savjetu za primjenu mira (PIC) samo je jednom razmatrala implementaciju Aneksa dva i tada su rekli da se to treba riješiti. To pitanje je veoma važno, a to dokazuje i činjenica da je, od deset aneksa u Dejtonu, stavljeno na mjesto broj dva, čak i prije Ustava BiH koji je Aneks broj četiri. To je jednostavno prioritet, a pitanje je zašto PIC, zbog međunarodne obaveze i svog kredibiliteta, to još nije riješio, jer je on i formiran da prati primjenu Dejtonskog sporazuma.

* GLAS: Ako bi sutra FBiH pristala da međuentitetsko razgraničenje bude riješeno, koliko bi vremena bilo potrebno da se taj proces završi?

GLIGORIĆ: U stručnom smislu imamo mnogo toga definisanog. To su prvenstveno karte, ostalo je samo da se usaglasimo i za to ne bi trebalo mnogo vremena. Dio koji se tiče prenošenja dogovora o granici na teren tražio bi određeno duže vrijeme, jer bi praktično morali da pređemo pješke oko 1.150 kilometara, kolika je dužina granice. Potrebno je liniju razdvajanja utvrđenu u Dejtonu detaljno definisati i postaviti međaše za razgraničenje. Taj terenski dio posla podrazumijeva rješavanje pojedinačnih pitanja građana, ko želi da ostane u RS ili FBiH, kompenzaciju određenog zemljišta i svođenje svega na nulu. Uz dobru organizaciju taj posao bi se mogao obaviti za pola godine, s tim da postoji mogućnost da na pojedinim šumskim i planinskim predjelima imamo problem sa miniranim zemljištima.

* GLAS: Vjerujete li da se taj posao može obaviti do popisa stanovništva koji je planiran za april 2013. godine, kako bi njegovi rezultati bili validni?

GLIGORIĆ: Možemo na dva načina sve da uradimo. Prvi je da se usaglasimo kada su u pitanju karte i kako bismo stavili manji razmjer na popisne izborne krugove. To je potrebno, jer popisivač treba da ide od kuće do kuće, od ulice do ulice. Treba precizno definisati sve da ne bi došlo do dupliranja podataka. Karte koje smo mi uradili mogu poslužiti da se popis obavi, ali opet treba da imamo saglasnost FBiH. Drugi i najbolji način je da se posao obavi u cjelini, da problem ne bi ostao i poslije popisa.

Jednostavno, ako ne budemo zajedno radili, imaćemo duple podatke i popis neće biti validan. Izgleda da u FBiH o tome uopšte ne razmišljaju, što je neodgovoran pristup rješavanju ovog važnog društvenog pitanja.

Vlada RS

* GLAS: Vlada RS je nedavno usvojila informaciju Geodetske uprave o aktivnostima na razgraničenju. Šta je zaključeno?

GLIGORIĆ: Donesen je zaključak da se predsjednik Vlade RS Aleksandar Džombić obrati pismom NATO-u i EUPM-u i zatraži odgovor na pitanje dokle se došlo sa aktivnostima na razgraničenju entiteta. To pismo je upućeno ovih dana, tako da još nismo dobili nikakav zvaničan odgovor. Iz svega se vidi da institucije RS traže da se posao razgraničenja završi i da se ispuni međunarodna obaveza. S druge strane, postoji klasična opstrukcija FBiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.