Tematska sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH: Rad pravosuđa pokazatelj napretka zemlje prema EU

SARAJEVO - Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH Nebojša Radmanović istakao je tokom rasprave o situaciji u pravosuđu u BiH da rad pravosuđa predstavlja pokazatelj napretka zemlje prema EU.

- Prema mom viđenju, održavamo najvažniju sjednicu u posljednjih 15 mjeseci koliko radi ovaj saziv. Da sam u pravu pokazuju i uvodna izlaganja i ovo je mnogo više nego rasprava o samom pravosuđu koje je temelj svakog društva. Zbog toga, kada raspravljamo o njemu imamo i vrh zakonodavne i izvršne vlasti - rekao je Radmanović.

Na dnevnom redu tematske sjednice Predstavničkog doma su rasprava o radu Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH, te informacije o radu Tužilaštva BiH za 2017. i 2018. godinu.
Sjednici prisustvuju predsjednik VSTS-a Milan Tegeltija, predsjednik Suda BiH Ranko Debevec i glavni tužilac Tužilaštva BiH Gordana Tadić.

Radmenović je naglasio da rad pravosuđa pokazuje da li se zemlja razvija i napreduje prema vladavini zakona, te da će se tokom današnje rasprave pokazati da li BiH želi da ide ka EU.

- Oni koji koče raspravu i ne žele da se razvija pravosuđe u skladu sa evropskim normama koče i put ka EU. Taj se put rješava danas na ovoj sjednici - istakao je Radmanović.

On je izrazio uvjerenje da će parlamentarci, kao i u nekim prethodnim rasrpavama kada nisu bili prisutni predstavnici VSTS-a, Suda i Tužilaštva BiH, govoriti o značaju razdvojenosti funkcija.

Radmanović je naglasio da postoji odvojenost sudske, zakonodavne i izvršne vlasti i da doprinos tome treba dati i danas.
- Vjerujem da ćemo potvrditi da nam je potrebno efikasno i nepristrasno pravosuđe i da ćemo učeniti sve što je u našoj moći da tako i bude - dodao je Radmanović.

On je napomenuo da u okviru današnje rasprave treba razgovarati i o slobodi i suverentitetu, odnosno upravljanju bez stranaca.

Radmanović je ukazao da BiH, s obzirom na pravne fakultete sa tradicijom i kvalitetne kadrove, može bez stranaca da radi na razvoju pravosuđa, ali i sistema u cjelini.

- Neka ovo bude poziv da zajedno i svim snagama dođemo do toga da nema stranih sudija i bilo kakvog stranog uticaja u BiH, osim pomoći, a posebno u pravosuđu - rekao je Radmanović.

On je ukazao na to da rasprava o pravosuđu treba da bude u demokratskoj atmosferi i da svi treba da pokažu koji demokratski nivo je dostigla BiH jer nije dobro da se parlament pretvori u sudnicu.

- Čemu težimo? Težimo razvoju demokratije u kojoj će svako svakoga čuti, ponekad i sa oštrim riječima - rekao je Radmanović, ističući da je skoro na svakoj sjednici, bez obzira što ta tema nije bila na dnevnom redu, raspravljano o pravosuđu.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković Bursać ocijenila je da insistiranje na parlamentarnoj raspravi o radu pravosuđa BiH predstavlja politizaciju i pritisak na ljude koji rade u pravosuđu, dok ključni problemi u ovoj oblasti i dalje čekaju na rješavanje.

- SNSD je u kontinuitetu pri stavu da je pravosudni sistem u BiH političko-pravni hibrid i konstrukt koji u dobroj mjeri nema utemeljenje u Ustavu, pa pričom o vladavini prava, a imamo ovakvu konstrukciju, ulazimo u ozbiljan logički i funkcionalni problem - istakla je Bursaćeva.

Prema njenim riječima, nigdje u svijetu ne postoji eklatantniji primjer nego u BiH vladavine jednog čovjeka oličenog u visokom predstavniku što je u direktnoj suprotnosti sa vladavinom prava.
- Pravosudni sistem u BiH ovakav kakav je dobrim dijelom je nastao na bazi nametnutih odluka visokog predstavnika - naglasila je ona, podsjećajući da je visoki predstavnik nametnuo zakone o Sudu, Tužilaštvu i VSTS-u.

Bursaćeva je naglasila da Ustav BiH nije predvidio nadležnost pravosuđa na nivou BiH i konstatovala da je na izabranim političarima u BiH da se pronađe rješenje za izlazak iz ovakve situacije.
Ona je navela da strukturalni dijalog za reformu pravosuđa, koji je pokrenut 2011. godine, do sada nije dao značajnije rezultate.

Bursaćeva se založila za nastavak strukturalnog dijaloga, donošenje zakonskih rješenja za Sud, Tužilaštvo i VSTS BiH, te za usvajanje strategije za procesuiranje ratnih zločina.

Novaković Bursać poručila je da će poslanici ove stranke napustiti sjednicu ako pojedini poslanici nastave sa nedoličnom retorikom.

Reagujući na izjavu poslanika SDP-a Zukana Heleza da je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik svojim djelovanjem, kako kaže, ugrozio ustavnopravni poredak BiH, te upitao predstavnike pravosuđa u BiH zašto ga nisu uhapsili, Bursaćeva je istakla da je Dodik na proteklim izborima dobio najveći broj glasova ikada zabilježen u BiH.

Poslanik SNSD-a Sanja Vulić ocijenila je da je Helezova raspravu poziv na odmazdu protiv Dodika i usprotivila se necivilizovanoj retorici protiv bilo kog izabranog predstavnika iz Republike Srpske.

Predsjedavajući Srpskog kluba poslanika Nenad Stevandić rekao je Helezu da samo u Sjevernoj Koreji jedan političar može naručivati hapšenje drugog političara.

- Mi nismo Sjeverna Koreja i držimo se dnevnog reda - naglasio je Stevandić

Predsjedavajući Kluba poslanika SDS-a i PDP-a Mirko Šarović smatra da nema stvarne političke volje da se stanje u pravosuđu poboljša.

Šarović je rekao da zna da u Domu naroda neće moći biti obezbijeđena potrebna većina da bude usvojen i stupi na snagu Prijedlog zakona o prestanku mandata VSTS-a, ali smatra da je usvajanje tog akta na sjednici Predstavničkog doma krajem februara bio korak u pravom smjeru.

- Izglasavanje tog zakona je samo upozorenje u kom pravcu treba da idemo - rekao je Šarović.

Poslanik SDS-a Dragan Mektić kazao je Gordani Tadić da je "bruka za kompletan sistem" te da "neće šutjeti ni da ga osude na deset godina zatvora".

On se pred obraćanje prekrstio i zahvalio članovima VSTS-a BiH i Tužilaštva BiH što su uslišili molbe zakonodavaca pa došli na sjednicu Zastupničkog doma PSBiH.

- Inače, svaki put do sada oni su pokušali to politizovati govoreći da je to pritisak i politički uticaj i da nemaju nikakvu obavezu prema Parlamentu BiH - rekao je Mektić.
Istakao je da je pravosuđe pod strašnim političkim uticajem. Podsjetio je da već četiri godine govori kako je pravosudni sistem korumpiran, kriminalizovan i pod teškim političkim utjecajem te da je zaradio optužnicu.

Predsjedavajući Kluba poslanika SDA Adil Osmanović istakao je u raspravi o stanju u pravosuđu da je vladavina prava sistem, čiji je dio i Predstavnički dom, koji donosi zakone.

- Bez ovog doma, stanje u pravosuđu se ne može popraviti - rekao je Osmanović.

Ocijenivši da je u BiH poljuljano povjerenje u pravosuđe, on je rekao da se to nepovjerenje posebno odražava kroz nepovjerenje VSTS-u, čiji se članovi doživljavaju kao nedodirljivi i iznad zakona.
Osmanović se založio za ozbiljnu reformu VSTS-a, revidiranje postupka izbora članova Savjeta, te za to da reforma pravosudnog sistema obuhvati i formiranje vrhovnog suda BiH.

Poslanik SDP-a Saša Magazinović rekao je da je glavni tužilac Tužilaštva BiH Gordana Tadić svojim govorom iskazala, kako kaže, nepoštovanje prema najvišoj instituciji u BiH.

Šemsudin Mehmedović iz SDA smatra da je za stanje u pravosuđu odgovoran VSTS, dok je Mirjana Marinković Lepić iz Kluba poslanika Naša stranka - Nezavisni blok rekla da su velika sredstva utrošena za pravosuđe, a da je ono i dalje neefikasno.

Poslanik SDP-a Nada Mladina ocijenila je da su potrebne ustavne promjene kako bi se odredio nezavisan položaj pravosuđa i uspostavio vrhovni sud u BiH.

Ona je pozvala da imovinski kartoni sudija i tužilaca budu transparentniji, kao i da se zaduži Savjet ministara da u parlamentarnu proceduru dostavi Prijedlog zakona o uspostavljanju vrhovnog suda BiH.

 

Tegeltija: Svaka vlast da radi svoj dio posla

Predsjednik VSTS-a BiH Milan Tegeltija izjavio je da je BiH, kada je riječ o pravosuđu, u najsloženijoj situaciji od svih zemalja regiona zbog njene ustavne strukture i činjenice da u okviru pravosudnog sistema u BiH postoje po četiri nezavisna sudska i tužilačka sistema.

U obraćanju poslanicima Tegeltija je ocijenio da su za mnoga od unapređenja potrebno da zakonodavne i izvršne vlasti rade svoj dio posla u simbiozi sa pravosudnim sistemom, te da se jedino tako može očekivati ozbiljan uspjeh.

On je naglasio da je krivično gonjenje zbog korupcije problem i u zemljama regiona, te pozvao na partnerstvo zakonodavne, izvršne i sudske vlasti kako bi se situacija popravila.

- Moj prijedlog je da razmislite, s obzirom na složenu pravosudnu strukturu, i organizujete zajedničke sjednice parlamenata koji funkcionišu u BiH pošto je potrebno izmijeniti sistemske propise kao što su zakoni o parničnom postupku, bez čijeg unapređenje neće doći do značajnog ubrzanja postupaka i kako bi se na svim nivoima sinhronizovano unaprijedili propisi - rekao je Tegeltija.

On je podsjetio da su članovi VSTS-a u specifičnoj situciji s obzirom na to da je na protekloj sjednici Predstavničkog doma usvojen Prijedlog zakona o prestanku važenja mandata članova VSTS-a koji nije prošao u potpunosti parlamentarnu proceduru.
- Odlučili smo se da ćemo se pojaviti na ovoj sjednici bez obzira na taj prijedlog zakona jer smo obavezni i opredijeljeni da budemo partner vlasti - rekao je Tegeltija, napominjući da nije dobio materijale koji su vezani za današnju raspravu.
On je ukazao da se situacija u pravosuđu mora razmatrati u kontinuitetu i praviti komparacija u odnosu na stanje koje je bilo prije ovog saziva VSTS-a.

Tegeltija je naveo da je po stažu najstariji član VSTS-a stupio na dužnost 2012. godine, a stanje u pravosuđu je zaključno sa 31. decembrom 2011. godine bilo takvo da je bilo ukupno 467.889 predmeta.
- Danas je taj broj sveden na 288.090 predmeta i skoro prepolovljen - ukazao je Tegeltija, naglašavajući da je i rok trajanja predmeta sa 850 dana sveden na 380 dana.

On je naglasio da to nije zadovoljavajuće, ali je u evropskom prosjeku jer cijela Evropa ima problem sa dužinom trajanja postupaka.
- Bitna je i starosna struktura neriješenih predmeta. Po starosnoj strukturi najveći procent neriješenih predmeta je od jedne to tri godine i to su realni pokazatelji - rekao je Tegeltija.  On je ukazao da je konstatan problem sa nepopunjenošću sudova i tužilaštava, kao i da efikasnost može biti bolja, te da sudovi imaju broj neriješenih predmeta na nivou jednogodišnjeg priliva, što prema njegovoj ocjeni i nije tako loše.

- Najviše se vode polemike u javnosti o predmetima korupcije. Sa brojem zaprimljenih prijava smanjuje se broj otvornih istraga, što je logično. Od 2015. godine, kada se mjere ovi parametri, bilo je 1.129 prijava korupcije dok je 2019. godine taj broj 957 - rekao je Tegeltija, pojašnjavajući da je 2015. godine bilo 815 neriješenih prijava, a da ih je danas 592.
Kada je riječ o strukturi optuženih za korupciju, Tegeltija je naveo da su prema podacima iz 2017. godine optuženi jedan član Predsjedništva, jedan predsjednik entiteta, jedan predjednik vlade, jedan premijer kantona i 18 ministara na svim nivoima, jedan zamjenik ministra, 13 pomoćnika i savjetnika ministara, dva poslanika u parlamentu BiH, osam u entitetskim skupštinama, 13 načelinka opština, 17 rukovodilaca preduzeća, jedan sudija.

Tegeltija je ukazao da su rezultati pravosuđa u borbi protiv korupcije čvrsto vezani za agencije za sprovođenje zakona.

 

Tadićeva: Trebalo raspravljati o koroni i migrantima

Glavni tužilac Tužilaštva BiH Gordana Tadić istakla je da je podjela vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vrlo jasna, ali da svi ovi stubovi vlasti treba da rade zajedno.

- Spremni smo da radimo nezavisno od zakonodavne i svih drugih vlasti. Nećemo podleći pritiscima - rekla je Tadićeva u obraćanju poslanicima.

Ona je uputila kritiku Parlamentu BiH jer tri godine nije imala priliku da mu se obrati, postavljajući pitanje odgovornosti parlamenta i njegovog jednogodišnjeg nerada za to.
- Pitanje ko je dobijao naknade za to vrijeme, zašto smo došli u tu situaciju i možemo li o tome razgovarati, vidjeti čije odgovornosti ima, da li su primane i naknade, da li se radilo na dva mjesta u isto vrijeme, pa ako nema krivične, ima li moralne odgovornosti - istakla je Tadićeva.

Prema njenim riječima, pitanje je šta bi se dogodilo da na dan stane rad pravosudnih institucija i policijskih agencija.

Tadićeva je ocijenila da se teret trenutne situacije odnosi ne samo na pravosuđe, već da svoj dio treba da podnese i parlament BiH, koji ima mnogo neizvršenih odluka Ustavnog suda BiH.
Glavni tužilac je podsjetila da je u jednom momentu ista osoba (Denis Zvizdić) vršio funkciju glavnog nosioca zakonodavne i izvršne vlasti.

- Još je trebalo da je nosilac sudske vlasti pa da imamo totalitarni režim - konstatovala je Tadićeva.

Prema njenim riječima, rasprava o pravosuđu trebalo je da bude zamijenjena važnijim pitanjima u ovoj zemlji - koronom ili migrantskom krizom i njenim rješavanjem.

Govoreći o radu Tužilaštva za 2017. i 2018. godinu, što je tačka dnevnog reda sjednice Predstavničkog doma, glavni tužilac je istakla da je Tužilaštvo ostvarilo normu.

Ona je navela da u Tužilaštvu BiH radi 58 tužilaca i oko 250 drugih zaposlenih, podijeljenih u tri odjeljenja - Odjeljenje za ratne zločine, Odjeljenje za organizovani kriminal, korupciju, privredni kriminal i terorizam, te Opšte odjeljenje.
- Do sada je za ratni zločin optuženo više od 800 lica i izrečeno preko 3.200 godina zatvora - rekla je Tadićeva, navodeći da Tužilaštvo ne dijeli žrtve i optužene po nacionalnosti.
Navodeći da je BiH lider u regionu po rješavanju predmeta ratnih zločina, ona je dodala da je ostao veliki broj neriješenih predmeta ratnih zločina - 449 predmeta protiv 4.233 lica.

- Jedino mjesto gdje žrtve imaju satisfakciju je Tužilaštvo BiH i gledamo ih na isti način - rekla je Tadićeva i založila se za usvajanje strategije za procesuiranje ratnih zločina, što bi trebalo da omogući da se manje složeni predmeti proslijede kantonalnim i okružnim tužilaštvima.

Glavni tužilac podsjetila je da se traži oko sedam hiljada nestalih u BiH i da se ovi slučajevi koriste kao dokazi u predmetima ratnih zločina.

Odjeljenje koje se bavi organizovanim kriminalom, korupcijom, privrednim kriminalom i terorizmom, prema njenim riječima, do sada je postiglo značajne rezultate, a po optužnicama za ova krivična djela izrečeno je više od 3.000 godina zatvora.

Tadićeva je u obraćanju poslanicima ustvrdila da će u BiH biti predmeta visoke korupcije i to sa osuđujućim presudama.
Kada su u pitanju krijumčarenje ljudi, Tadićeva je upozorila da se broj ovih krivičnih djela povećava i da je 2019. godine podignuto 30 optužnica.

- Svi zajedno moramo raditi da prevaziđemo ove probleme koji će tek biti pred nama - konstatovala je Tadićeva.

Prema njenim riječima, odsjek Tužilaštva BiH koji se bavi krivičnim djelom terorizma radi izuzetno dobro i sa dobrim rezultatima.
Tadićeva se založila za osnivanje vrhovnog suda na BiH te za provođenje preporuka iz izvještaja pravnog eksperta Rajnharda Pribea dostavljenog Evropskoj komisiji.

Poslanicima se kratko obratio i predsjednik Suda BiH Ranko Debevec, koji je ocijenio da ova pravosudna institucija radi kvalitetno i dobro.

Kao ilustraciju rada Suda BiH on je naveo da Sud nema nijednu neprovedenu u razumnom roku odluku Ustavnog suda Bih.
On je istakao da predsjednik Suda nema nadležnost da se miješa u odluke sudija, što je proklamovano i Ustavom, zaknima i evropskim konvencijama.

Nakon obraćanja Tegeltije, Debevca i Tadićeve, otvorena je poslanička rasprava o radu pravosuđa BiH.

Nakon završetka ove sjednice planirano je održavanje nove sjednic na čijem su dnevnom redu izvještaji Kolegijuma Predstavničkog doma o nastojanju za postizanje saglasnosti za tačke dnevnog reda sjednice ovog doma održane 26. februara, kada nije postojala entitetska većina glasova iz Republike Srpske za najveći dio razmatranih tačaka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.