Tegeltija: U BiH raste raspoloženje prema "malom Šengenu"

SARAJEVO - Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija rekao je da se u BiH stvorila atmosfera da se prihvati inicijativa o uključivanju u "mali Šengen".

Tegeltija je podsjetio da na početku inicijativu "malog Šengena", koju su pokrenuli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije, Zoran Zaev i Edi Rama, nisu podržali nadležni u BiH i Crnoj Gori, jer se smatralo da treba da se ide dalje ka članstvu u EU, a da "mini-Šengen" predstavlja zatvaranje unutar granica, ali, kako je rekao, sada se raspoloženje po tom pitanju mijenja.

On je naveo da je na Samitu u Sofiji kreirano novo takozvano zajedničko regionalno tržište koje, u suštini, preuzima dva projekta - jedan je "mini-Šengen", a drugi je Višegodišnji akcioni plan za regionalni ekonomski prostor, koji je BiH potpisala.

- Nadam se da će ovaj saziv Evropske komisije i lideri zapadnih zemalja promijeniti svoj stav o zapadnom Balkanu i da će omogućiti da region postane sastavni dio porodice evropskih zemalja, gdje pripadamo, geografski, kulturološki i na svaki drugi način - rekao je Tegeltija za Tanjug.

On je istovremeno istakao da se moraju iskoristiti sve prednosti zajedničkog regionalnog tržišta da bi zapadni Balkan bio spreman za uključivanje u EU, kojom god brzinom zemlje budu pristupale.

Tegeltija je saradnju Savjeta ministara i Vlade Srbije ocijenio dobrom u nekim tehničkim pitanjima, ali i dodao da odnose dvije zemlje još opterećuju neka pitanja iz prošlosti.

- Još je otvoreno pitanje granice, što je stvar koju je trebalo odavno da završimo - rekao je Tegeltija, koji je i sam godinama učestvovao u radu komisije za granice Srbije i BiH.

On je napomenuo da je očekivao da će još prije 15 godina to pitanje biti riješeno.

Tegeltija je rekao i da neka pitanja vezana za ratna dešavanja na prostorima bivše Jugoslavije, BiH neprestano pokušava da otvori, te da je problem što nikako da se prihvati kao činjenica da su odnosi Srbije i Republike Srpske definisani Dejtonskim mirovnim sporazumom.

- Nažalost, svako unapređenje saradnje Srbije i Republike Srpske je dodatno otprećenje za vlasti u Sarajevu i onda ponovo počnu da se otvaraju neka politička pitanja i nepovjerenje, koje postoji i zbog neriješenog slučaja napada u Srebrenici 2015. godine na tadašnjeg premijera Srbije Aleksandra Vučića - rekao je Tegeltija.

On je istakao da su to pitanja koja znatno opterećuju odnose, a da su neka od njih "čisto životna" i u interesu građana u obje zemlje.

- Ostale su neke otvorene tačke, koje dugi niz godina nisu bile ni definisane, poput pitanja područja opština Rudo i Priboj, i dijela granice na ušću Drine u Savu, gdje rijeka mijenja svoj tok. To su bila jedina otvorena pitanja, a danas su se ponovo otvorila sva pitanja - rekao je Tegeltija.

On je rekao da se čini da se ovo pitanje svjesno drži otvorenim.

Govoreći o spoljnotrgovinskoj razmjeni Srbije i BiH, Tegeltija je istakao da dvije zemlje predstavljaju značajne partnere, te da je Srbija na trećem mjestu među zemljama u koje BiH najviše izvozi, odnosno iz kojih uvozi robu.

Prošle godine, izvoz iz BiH u Srbiju bio je 1,150 milijardi KM, što je pad od 12 odsto u odnosu na 2019. godinu, dok je uvoz, u 2020. godini 1,9 milijardi, pao za oko 11,2 odsto.

Prema njegovim riječima, BiH ima deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni sa Srbijom od oko 743 miliona KM, a postoji veliki prostor za značajniji obim robne razmjene i unapređenje saradnje.

Kalkulacije FBiH mogle bi usporiti gradnju auto-puta

Zoran Tegeltija izjavio je da postoji konsenzus u Savjetu ministara o značaju povezivanja Sarajeva i Beograda auto-putem, ali da su konačne odluke o pravcima izgradnje i finansiranju u nadležnosti entiteta, te da je evidentno da se u BiH, osim onoga u Republici Srpskoj, malo radi, što će usporiti realizaciju projekta.

- Postoji jasno obećanje predsjednika Aleksandra Vučića da će Srbija finansirati izgradnju dijela puta od Rače prema Bijeljini, definisana je izgradnja zajedničkog graničnog prelaza na Rači, Republika Srpska je završila proces eksproprijacije u tom dijelu i, vjerovatno, bi nakon mosta mogla da se nastavi izgranja dionice prema Bijeljini - rekao je Tegeltija.

On je naveo da Srpska traži modalitete za izgradnju dijela auto-puta prema Brčkom i Bijeljini, koja bi mogla da počne do kraja ove godine, čime bi se povezala dionica od Banjaluke do Brčkog.

Međutim, kako kaže, nije definisana dionica prema sjeveru, preko Tuzle, jer iz FBiH "prave razne kalkulacije", i bliži su varijanti da je najbolje da se Sarajevo poveže dionicom preko Doboja, jer je jeftinije i samo 12 minuta sporije, nego da se gradi put prema Tuzli.

Tegeltija kaže da po pitanju dionice prema Višegradu, ostaje da se entiteti dogovore kako će to ići.

Upitan da li Sarajevo ispunjava svoj dio sporazuma o održavanju 11 mostova i izgradnji prelaza, Tegeltija je kategoričan da će BiH poštovati sve sporazume, pogotovo oko rekontrukcije mostova, što ne iziskuje veliki novac.

On podsjeća da je Srbija izgradila most između Ljubovije i Bratunca, a da je na BiH da izgradi granični prelaz, sa čime se kasni, ali da je realno očekivati da do sredine ove godine bude otvoren prelaz i da most bude stavljen u funkciju.

Govoreći o najavljenim zajedničkim projektima Srbije i Srpske o gradnji tri hidroelektrane i aerodroma u Trebinju, kao i o nezadovoljstvu koje se tim povodom čuje iz Sarajeva, Tegeltija kaže da ne vjeruje da ti projekti mogu biti zaustavljeni.

- Nažalost, političko Sarajevo često pokazuje nerazumijevanje za važne infarstrukturne projekte iz oblasti energetike, izgradnje aerodroma - kaže Tegeltija.

On podsjeća na slučaj sa opiranjem BiH gradnji Pelješkog mosta, i ukazuje da se slično ponavlja i sa gradnjom hidroelektrana u gornjem slivu rijeke Drine.

- Siguran sam da privredne aktivnosti ne mogu zaustaviti nikakvi nepotrebni sudski procesi, kao ni pitanje kojim Sarajevo osporava vlasništvom Srbije nad hidroelektranama Zvornik ili Bajina Bašta - smatra Tegeltija.

Na pitanje da li planira susret sa premijerom Srbije Anom Brnabić, Tegeltija kaže da je zbog pandemije virusa korona malo zvaničnih susreta, ali da očekuje da će zajednički obilježiti otvaranje graničnog prelaza na mostu koji povezuje Ljuboviju i Bratunac.

On je dodao da su teme za razgovor uvijek saradnja, posebno ekonomska i njeno unapređenje, a kao primarnu ističe izgradnju auto-puta od Sarajeva do Beograda.

- Jer, ako sada u trenucima kada svi pokušavaju da nađu način da se povežu, zaostane izgradnja auto-puta, onda ćemo napraviti ogroman zaostatak koji teško da ćemo u nekom budućem vremenu brzo da dostignemo - kaže Tegeltija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.