Tegeltija: Tražimo način za provjeru diploma

SARAJEVO- Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija je izjavio je danas sa priprema adekvatna odluka o provjeri diploma zaposlenih u institucijama BiH, s obzirom na to da je nekoliko ranijih pokušaja da se to učini izazvalo dosta nesporazuma sa agencijama koje su zadužene za zaštitu ličnih podataka.

Odgovarajući na pitanje poslanika Mirjane Marinković Lepić šta je učinjeno na osnovu njene inicijative da se u roku od 90 dana donese odluka o provjeri validnosti diploma svih zaposlenih u institucijama BiH, Tegeltija je rekao da se pokušava pripremiti odluka koja bi bila prihvatljiva za realizaciju te poslaničke inicijative.

- Vašu inicijativu kao inicijativu svakog od poslanika i delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH Savjet ministara razmatra na svojim sjednicama i zadužuje određena ministarstva i agencije da pripreme izjašnjenje - rekao je Tegeltija na sjednici Predstavničkog doma BiH.

On je istakao da je na osnovu inicijativa Lepićeve zaduženo Ministarstvo civilnih poslova da u saradnji sa Ministarstvom pravde i drugim nadležnim institucijama analizira i pripremi Savjetu ministara odluku za realizaciju.

Tegeltija je napomenuo da se pokušava doći do odluke koja je prihvatljiva jer iz Agencije za zaštitu ličnih podataka smatraju da način koji podrazumijeva kolektivnu provjeru diploma zaposlenih u institucijama narušava njihovo ljudsko dostojanstvo jer se svi stavljaju pod sumnju.

Citirajući mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka da "dovođenje pod sumnju svih javnih isprava na ovakav način štetno i za javni interes jer se takvim postupkom narušava pravna sigurnost", Tegeltija je rekao da će se i to mišljenje imati u vidu kada se bude pripremala adekvatna odluka za realizaiciju ove poslaničke inicijative.

Lepićeva smatra da je trebalo u roku od 90 dana da se dostavi odgovor na njenu poslaničku inicijativu, te da takvo mišljenje Agencije nije produktivno jer "onome ko ima validnu diplomu dostojanstvo neće biti narušeno".

Podrška štedišama

Zoran Tegeltija rekao je danas da je Savjet ministara spreman da pomogne građanima BiH koji nisu mogli da verifikuju svoju staru deviznu štednju, ali da ne može da izvrši presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Ališić i drugi" jer BiH nije tužena strana.

Odgovarajući na pitanje poslanika u Predstavničkom domu parlamenta BiH Jasmina Emrića u vezi sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Ališić i drugi", kojom su Slovenija i Srbija obavezane da štedišama stare devizne štednje u tim zemljama izvrše isplate, Tegeltija je rekao da je BiH u skladu sa tim formirala ekspertsku grupu, koju su činile institucije zadužene za isplatu stare devizne štednje.

On je istakao da su Srbija i Slovenija donijele odgovarajuće propise i definisale proces verifikacije štednje, kako bi stara devizna štednja mogla biti isplaćena, a institucije u BiH su imale svoja zaduženja prema građanima.

- Kada je otpočeo proces verifikacije i isplate stare devizne štednje pojavljuje se problem za naše građane koji imaju staru deviznu štednju jer su došli u situaciju da ne mogu da je verifikuju -  rekao je Tegeltija.

On je naveo da su građani, nakon što nisu mogli da dobiju dokumenta u BiH, a riječ je o štedišama iz Federacije BiH, ta sredstva uglavnom koristili u procesu privatizacije poslovnih prostora ili stanova.

- Zbog toga nisu mogli da izvrše verifikaciju na taj način i zbog toga Srbija i Slovenija nisu mogle da izvrše isplatu - pojasnio je Tegeltija.

On je podsjetio da je Evropski sud za ljudska prava obavijestio sve koji nisu ispunili prava za povrat stare devizne štednje da pokrenu sudski postupak prije nego što se ponovo obrate Sudu.

- To znači da će građani koji nisu uspjeli da verifikuju svoju staru deviznu štednju morati proći kroz proces koji će biti komplikovan i težak i na kraju će vjerovatno opet završiti na Evropskom sudu za ljudska prava - rekao je Tegeltija.

On je poručio da postoji institut za pružanje besplatne pravne pomoći u sporovima prema drugim državama, te da Savjet ministara ne može izvršiti presudu "Ališić i drugi", jer ona nije protiv BiH.

Tegeltija je podsjetio da je BiH isplatila ogroman iznos devizne štednje za građane koji su imali svoju štednju bankama u BiH.

- Bilo je mnogo presuda protiv BiH i sve te presude su izvršene. Mi smo spremni pomoći građanima, ali BiH nije tužena strana i ne može izvršiti presudu - napomenuo je Tegeltija.

"Hrvatske šume"

Zoran Tegeltija izjavio je da, prema procjenama Granične policije BiH, na području planine Plješevice preduzeće "Hrvatske šume" nije ušlo u granično područje BiH da bi sjekli šumu.

Na poslaničko pitanje Jasmina Emrića (A-SDA) da li je ispoštovan ugovor o granici između BiH i Hrvatske s obzirom da "Hrvatske šume" sijeku šumu u graničnom pojasu na planini Plješevici, Tegeltija je podsjetio da još nije formirana komisija za granice BiH koja bi u saradnji sa stručnim tijelima Hrvatske utvrdila da li je povrijeđen granični pojas BiH.

- Ovaj proces u BiH nije završen i nisu mogla da se sastanu stručna tijela jedne i druge zemlje da utvrde da li je povrijeđen granični pojas BiH - dodao je Tegeltija.

Emrić smatra da takva praksa na granici BiH i Hrvatske nije dobra jer se jednostrano donose odluke i postupa u graničnom pojasu.

- Granica između BiH i Hrvatske nije ratifikovana i na terenu nije obilježena i označena, što znači da ako se ova praksa nastavi mogući su dalji granični incidenti - dodao je Emrić.

Na pitanje poslanika Kluba SDS-PDP Branislava Borenovića da li će se pomoći granama privrede koje su najviše pogođene epidemijom virusa korona, Tegeltija je istakao da je činjenica da su nakon prvog talasa epidemije najugroženiji turizam i javni prevoz i turističke agencije, ali i izvozno orijentisane kompanije.

Prema njegovim riječima, na raspolaganju Savjetu ministara je dio finansijskih sredstava u okviru budžeta.

- Od naših izvornih prihoda, 5,5 miliona KM smo izdvojili za direktnu pomoć. Taj novac ćemo plasirati uz dogovor sa premijerima entiteta jer je to iznos novca koji je za cijelu privredu BiH jako mali u odnosu na ono što je potrebno i resurse koji stoje na raspolaganju entitetima - rekao je Tegeltija.

On je istakao da grane turizma i avio-prevoza praktično nemaju aktivnosti, te da im je neophodna konkretna finansijska podrška, napominjući da eventualna mjera smanjivanja PDV-a tim granama ništa ne znači jer nemaju nikakve privredne aktivnosti.

- Kada nemate smještaj u hotelu, ništa ne znači koja vam je stopa PDV-a. Procjena je da zajednički ova sredstva koja nam stoje na raspolaganju usmjerimo prema tim granama i da pripremimo program investicionog ciklusa i s tim nastupimo prema privredi BiH - rekao je Tegeltija.

Predsjedavajući Savjeta ministara je dodao da je u ovom trenutku najpotrebnija direktna finansijska pomoć.

Odgovarajući na poslaničko pitanje Damira Arnauta (Naša stranka) o lošoj statistici ovog saziva Savjeta ministara kada je riječ o broju upućenih zakonskih akata u parlamentarnu proceduru, Tegeltija je podsjetio da je Savjet ministara usvojio program rada i definisao svoje djelovanje.

- Ne mislim da Savjet ministara treba da se takmiči sa poslanicima u predlaganju zakonskih akata jer i jedni i drugi imaju ovlaštenja za to. Razlika između tih prijedloga poslanika i prijedloga koji izađu iz Savjeta ministara jeste da mi predlažemo zakone koji će dobiti verifikaciju u oba doma Parlamentarne skupštine BiH i zbog toga je toliko zakona u proceduri - rekao je Tegeltija.

Predsjedavajući Savjeta ministra smatra da nema smisla predlagati zakone parlamentu u kojima su temeljne razlike i za koje se zna da neće imati prohodnost u parlamentu.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.