Tegeltija: U Sarajevu prećutni dogovor opozicije iz Srpske i SDA

BANjALUKA - Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da SNSD i njegovi koalicioni partneri nose odgovornost za vršenje vlasti, a ne kontrolišu institucije, jer se mnogo radi na zaštiti kadra SDS-a i PDP-a u zajedničkim organima kako se ne bi dozvolilo SNSD-u i njegovim partnerima da preuzmu funkcije koje im pripadaju.

"Čini mi se da postoji neki prećutni dogovor stranaka koje su opozicija u Srpskoj i SDA. Grčevito se bore za direktora /Regulatorne agencije za komunikacije/ RAK-a, toliko da uključuju međunarodne organizacije, što je neprimjereno", rekao je Tegeltija.

On je dodao da je uvijek moguća preraspodjela vlasti i promjena koalicija, odnosno formiranje nove većine.

Tegeltija je ukazao na činjenicu da unutar Predstavničkog doma postoje neke nove koalicije i grupacije.

"Nikola Špirić ih je nazvao 'Adilova grupa' i zaista tako djeluju u parlamentu. Ta grupa se formira samo za potrebe protiv Republike Srpske i ona se formira i glasa svaki put kada je na dnevnom redu nešto sa čime mi iz Republike Srpske nismo saglasni", naglasio je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, opozicija iz Federacije BiH, koja se inače ni o čemu ne može usaglasiti, o tome se usaglasi.

"Ko god želi da napravi novu većinu može to da uradi demokratski. Ali, svima je jasno da u BiH nema tog kapaciteta koji može pobjednike iz Republike Srpske eliminisati iz sistema odlučivanja", poručio je Tegeltija.

Tegeltija je za ATV rekao da je došlo do pomjeranja ključnih ljudi u opoziciji u Srpskoj.

"Ranijih godina opozicija je djelovala unutar Narodne skupštine Republike Srpske, a sad imate SDS i PDP čiji su lideri otišli u parlament BiH, koji im služi kao instrument obračuna sa vlastima u Srpskoj", napomenuo je Tegeltija.

On je naglasio da su ti poslanici na nivo BiH birani da bi štitili interese Republike Srpske, a ne da bi bili u funkciji obračuna sa Srpskom.

Tegeltija je izrazio žaljenje što ne postoji zajedničko gledište u Savjetu ministara na imenovanje kadra koji je prošao konkursnu proceduru.

"Podsjećanja radi, imamo nekih 36 pozicija koje se dijele po nacionalnom ključu i za te pozicije se raspisuju konkursi, te postoji šest bezbjednosnih agencija koje se takođe dijele po istom principu", naveo je Tegeltija.

On je podsjetio da je 2015. godine utvrđena kvota raspodjele između tadašnjih političkih stranaka koje su činile koaliciju, te da je sve ostalo isto, osim što su umjesto SDS-a i PDP-a iz Republike Srpske u vlasti sada SNSD i njegovi partneri.

"Međutim, bošnjačka strana želi da se otvori novi dogovor, hrvatska ne pokazuje nikakvu spremnost da se o tome razgovara, a mi imamo konkurse jedan za drugim. Stava smo da imenujemo kadar za koje je konkursna procedura završena. Za nas nije prihvatljivo da imamo bilo koju instituciju, posebno bezbjednosne agencije, kojima rukovode ljudi bez mandata", rekao je Tegeltija.

On je dodao da nema saglasnosti da se ovo pitanje riješi, iako su za pojedine funkcije konkursi završeni još prije izbora Savjeta ministara.

"Nadam se da će biti spremnosti za kompromis i da ćemo shvatiti da je najvažnije da ljudi budu imenovani, a mnogo je manje važno iz kog su naroda i ko je pojedinačno na funkciji", smatra Tegeltija.

Tegeltija je istakao da će predložiti Selmu Cikotića za novog ministra bezbjednosti u Savjetu ministara ukoliko prođe neophodne provjere u Centralnoj izbornoj komisiji i Agenciji za istrage i zaštitu, te da će o njegovom imenovanju odlučiti Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

U narednih nekoliko dana Savjet ministara usvojiće budžet

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da će budžet zajedničkih institucija biti usvojen u narednih nekoliko dana, a parlamentarnu proceduru trebalo bi da prođe u narednih 30 dana.
Tegeltija je naveo da je budžet zajedničkih institucija mnogo jednostavnije usvajati, jer njegov najveći dio služi za plate i finansiranje zajedničkih institucija, dok kapitalnih projekata, socijalnih davanja i slično nema.

"Ono što će biti specifično za ovaj budžet jeste da ćemo smanjiti mnoge troškove i da ćemo odsutati od planiranog povećanja plata od četiri odsto za zaposlene u zajedničkim institucijama. Pokušaćemo da stvorimo fond sredstava koji ćemo koristiti kao pomoć onima koji su pretrpjeli štetu zbog pandemije virusa korona", rekao je Tegeltija.

On je dodao da postoji nekoliko modela kako dodijeliti ta sredstva, od doznačavanja sredstava entitetima i Brčko distriktu, do direktne intervencije.

Tegeltija je naveo da postoji mogućnost pomoći medijima, sportu, kulturi i slično.

Predsjedavajući Savjeta ministara naglasio je da budžet BiH nema problema da planira 4.187.000 KM za finansiranje lokalnih izbora, da će sredstva biti u budžetu, a da je sve ostalo na Centralnoj izbornoj komisiji /CIK/ BiH koja treba da provede procedure i na građanima koji treba da izađu na izbore.

"Kada je izbor članova CIK-a u pitanju, postoje tri problema koje bi svi trebalo da znamo. Prvi je da se članovi CIK-a ne mijenjaju u izbornom periodu, drugo je pitanje prekršene procedure, a treće pitanje legitimiteta ljudi koji su izabrani", naglasio je Tegeltija.

On je poručio da preko te tri stvari olako prelaze svi u BiH, pa čak i međunarodna zajednica.

"To je znak da postoji neki čudan dogovor, sa čudnim motivima da se CIK izabere na ovaj način. Namjera je drugačija od one koja se javno saopštava", ocijenio je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, iza te priče stoje političke partije koje bi pravile neki drugi dogovor u BiH od onoga koji trenutno postoji, ali da mnogo više zabrinjava stav međunarodne zajednice, koja gleda blagonaklono na svjesno kršenje propisa u nečemu što su demokratski izbori.

Tegeltija je naveo da ima blokada u Savjetu ministara, čak i većih od blokade sredstava Međunarodnog monetarnog fonda, te da su one posljedica odnosa u Federaciji BiH, koji ne mogu da se definišu.

Tegetija je izrazio nadu da će biti dogovoreni izbori u Mostaru, da je dogovor moguć u toku ove sedmice, čime bi bili relaksirani odnosi u Federaciji BiH a samim tim i na nivou BiH.

Tegeltija: Pandemija napravila velike ekonomske gubitke

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija istakao je da je pandemija virusa korona, ako se izuzmu ljudski životi koji su nenadoknadivi, napravila ogromne troškove u ekonomiji.

Tegeltija je istakao da gubici nisu konačni i da će oni zavisiti od trajanja pandemije.

"Ono što sada već možemo reći jeste da su gubici zaista ogromni i da je pandemija napravila ogromne troškove u ekonomiji", rekao je Tegeltija, naglasivši da se procjenjuje pad domaćeg BDP-a za pet odsto, kao i da će indirektni porezi u ovoj godini biti manji za 260 miliona KM od planiranih.

"Najveći problem su gubici koje pravimo u ovom trenutku. U nekim normalnim uslovima sa normalnom privrednom aktivnosti i prihodima dodatni troškovi se lakše podnose, a sada imate dodatne troškove za državu i gubitak prihoda koji će se tek mjeriti. Siguran sam da će trebati dvije do tri godine da bismo se vratili na nivo privredne aktivnosti koji smo imali krajem 2019. godine", ukazao je Tegeltija.

On je izrazio uvjerenje da će se najjači privredni subjekti izboriti sa krizom i gubicima izazvanim pandemijom, dok će za pojedine grane privrede biti potrebna i dodatna podrška vlada entiteta, jer u suprotnom neće moći da izdrže.

Tegeltija je istakao da posljedice pandemije virusa korona nikada niko neće moći tačno izračunati, već će biti riječ uglavnom samo o procjenama.

Predsjedavajući Savjeta ministara je naveo da će entiteti i Brčko distrikt vrlo brzo moći izračunati koliko je koštala ova pandemija kao direktni trošak, što će se prije svega iskazati kroz trošak zdravstvenog sektora koji je imao znatne drugačije troškove nego što bi imao u normalnim situacijama, od nabavke opreme, lijekova, drugačijeg načina rada, a zatim i kroz dodatno angažovanje pojedinih institucija poput MUP-a do mjera koje su rezultat direktne podrške u smislu minimalnih plata i poreza.

On je istakao da cifre iz Vlade Republike Srpske pokazuju više od 120 miliona KM dodatnih troškova samo u zdravstvu.

Govoreći o trenutnoj epidemiološkoj situaciji u BiH, Tegeltija je za ATV rekao da je lično očekivao da će ona biti povoljnija, u smislu broja zaraženih virusom korona i poštivanja preporuka zdravstvenih radnika.

On je dodao da je, uprkos porasta broja oboljelih, situacija stabilna i pod kontrolom s obzirom da je riječ uglavnom o osobama sa blažom kliničkom slikom i izrazio nadu da neće doći do vraćanja nekih rigoroznijih mjera.

"Naravno da su ljudski životi i zdravlje ljudi na prvom mjestu i da je potrebno da se svi pridržavamo mjera zaštite, jer bi eventualno vraćanje rigoroznijih mjera dodatno otežalo privrednu situaciju i veoma loše se odrazilo na domaću ekonomiju", istakao je Tegeltija.

On je naveo da se već sada bilježe rezultati podrške privredi koje su entitetske vlade preduzmale, posebno Vlada Republike Srpske. "Sada prelazimo iz faze u kojima su vlade entiteta, dominantno Vlada Republike Srpske, direktnom finansijskom podrškom pomogle privredu u fazu kada se privredni subjekti moraju prilagoditi novonastaloj situaciji", rekao je Tegeltija.

On je pohvalio rad Vlade Srpske koja je brzom intervencijom prema privrednom sektoru stvorila ambijent da ne bude otpuštanja radnika, niti otkaza.

Govoreći o mogućnosti otvaranja granica i relaksiranju mjera, on je rekao da se kontrola ulaska i izlaska ljudi iz zemlje pokazala kao efikasna mjera, te podsjetio da se procesu zatvaranja granice pristupilo na zahtjev zdravstvenog sektora, koji najznačajniju odluku donosi i kada je riječ o njenom otvaranju.

"Činjenica je da ulazimo u blago otvaranje granica u Evropi između zemalja EU, a poslije toga najavljeno je otvaranje i prema zemljama zapadnog Balkana koje nisu članice EU. Slijedićemo taj korak i moguće je, ako se bude pogoršavala epidemiološka situacija, da će biti restrikcija za određen broj zemlja ili regiona iz određenih zemalja, jer ne bi bilo dobro da izgubimo kontorlu nad epidemiloškom situacijom", rekao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, očekuje se da do 1. jula budu otvorene granice prema svim zemljama Zapadne Evrope, kao i zemljama EU i nekim izvan Unije, ukoliko ne bude drugačijih zahtjeva zdravstvenog sektora.

On je ocijenio da tada ne bi trebalo da bude nekih ograničenja za državljane BiH.

Tegeltija je dodao da procjenjuje da će nakon otvaranja granica kretanje stanovništva biti intenzivno, jer veliki broj građana BiH ima državljanstvo drugih država, nekretnine i porodice i oni su ti koji najviše traže da se otvore granice prema zemljama zapadne Evrope, zbog čega će biti veoma važno pridržavati se preporuka zdravstvenih radnika.

Govoreći o migrantskoj krizi, Tegeltija je rekao da je očigledno riječ o krizi koju ne kontroliše ni Evropa, a posebno to ne može sama BiH.

On je naglasio da se broj migranata u BiH znatno povećava, što ovu zemlju možda čini najugroženijom imajući u vidu odnos broja stanovnika i migranata.

Tegeltija je naveo da se s jedne strane može čuti o pet, šest hiljada migranata u BiH, a sa druge strane čak deset hiljada.

"Za mene je pitanje migracija prije svega bezbjednosno. Ne znamo ko se tu nalazi, ti ljudi ne žele da se identifikuju i to može biti ozbiljno bezbjednosno pitanje u samoj BiH", ukazao je Tegeltija i dodao da je za Republiku Srpsku oduvijek bilo prihvatljivo ovo pitanje tretirati samo kao humanitarno.

On je naglasio da je politika prema migrantima bila veoma loša u BiH, ali da oni koji su je kreirali to neće da prihvate.

Tegeltija očekuje da nadležne pravosudne institucije utvrde ko i kako je izdavao lažne vize građanima Pakistana i Iraka, a na šta je ukazao bivši ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Fahrudin Radončić.

"Bez obzira na to ko bude ministar bezbjednosti, a očigledno će biti iz SDA, mislim da nećemo mijenjati opredjeljenje u vezi sa migracijama sa stanovišta, prije svega, da je to bezbjednosno pitanje i da moramo znati ko se u BiH kreće, odakle je došao i koji su njegovi motivi da tu boravi", zaključio je Tegeltija.

Na pitanje da prokomentariše aferu "Respiratori" u Federaciji BiH, predsjedavajući Savjeta ministara je rekao da ne komentariše predmete u procesu, pa tako ni predmet "respiratori".

On je naglasio da je važno da se taj proces završi transparentno i brzo i da se utvrdi istina, odnosno da nadležne institucije završe taj posao kako je predviđeno po zakonu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.