Tegeltija: BiH ne može da bude talac migrantske krize

SARAJEVO- Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da je BiH spremna da bude partner u upravljanju migrantskom krizom, ali da ne želi i ne može da bude njen talac, niti da prihvati situaciju tzv. spavača u redovima migranata.

- Ključna stvar za rješavanje migracija su granična kontrola i readmisija migranata i time treba upravljati, u saradnji sa drugim zemljama koji se suočavaju sa migrantskim talasom - rekao je Tegeltija novinarima u Sarajevu nakon sastanka sa Komesarom EU za unutrašnju politiku Ilvom Johanson.

Prema njegovim riječima, tokom sastanka kome su prisustvovali i zamjenici predsjedavajućeg Savjeta ministara Vjekoslav Bevanda i Bisera Turković, postignut je visok stepen saglasnosti u vezi sa migrantskom krizom u BiH.

Tegeltija je rekao da je novi plan upravljanja migracijama trenutno na usaglašavanju u EU.

- Migracijama treba da upravljaju države, a ne oni koji zloupotrebljavaju položaj lica u pokretu - smatra Tegeltija.

On je naveo da je sa Jonansonovom razgovarano o svim pitanjima odnosa BiH i EU, procesu pridruživanja BiH ka EU, kao najvažnijem pitanju, te pandemiji virusa korona, a poseban akcenat stavljen je na situaciju u vezi sa migracijama.

 

 

On je istakao da BiH smatra da nosi prevelik teret migrantske krize, s obzirom na veličinu teritorije i broj stanovnika, kao i da se na prostoru BiH, pogotovo u zimskom periodu nalazi mnogo veći broj migranata, nego što BiH objektivno može da prihvati.

Tegeltija je naveo da je sa Jonansonovom razgovarano o svim pitanjima odnosa BiH i EU, procesu pridruživanja BiH kao jednom od najvažnijih pitanja odnosa sa EU, zatim o dogovoru između BiH i EU o zajedničkoj nabavci vakcina, kao takođe bitnom pitanju.

Poseban akcenat na sastanku je stavljen na situaciju vezi sa migracijama, istakao je on, jer je to najvažniji posao koji Johansonova obavlja u EU.

- U svakom slučaju, ovo je bio veoma uspješan sastanak i nadam se da ćemo zajedno sa Evrospkom komisijom nastaviti da unapređujemo naše kapacitete upravljanja migranstkom krizom, kako ljudske, tako i finansijske - zaključio je Tegeltija.

Komesar EU za unutrašnje poslove Ilva Johanson izjavila je da migrantima koji nemaju pravo na azil treba omogućiti povratak u zemlje porijekla, što je i sastavno dio paketa o migracija i azilu, a elementi iz njega su primjenjivi i na BiH.

Johansonova je naglasila da EU ostaje blizak partner BiH na evropskom putu pridruživanja i snažna podrška u jačanju kapaciteta za upravljanje migracijama.

Ona je dodala da je evidentan značajan napredak, te pozdravila korake usvajanja legislative koja se tiče javnih nabavki.

Ona je, nakon sastanka sa predsjedavajućim Savjeta ministara Zoranom Tegeltijom i ministrima finansija Vjekoslavom Bevandom i inostranih poslova Biserom Turković, rekla da je najviše riječi bilo o migracijama i bezbjednosti.

- U tom kontekstu sam nedavno predstavila pakt o migracijama i azilu na nivou EU, koji bi trebalo da označi novi početak u ovoj oblasti - rekla je Johansonova.

Ona je dodala da je potrebno obezbijediti saglasnost svih zemalja članica, te da pakt ima nekoliko elemenata.

- Jedan od elemenata je da su migracije oduvijek bile i biće prisutne i potrebno je adekvatno upravljati. Druga stvar je da su se migracijski tokovi promijenili. 2015. godine na područje EU je pristiglo više od dva miliona izbjeglica iz Sirije. Sada imamo mnogo manji broj regularnih dolazaka i to su migranti uglavnom iz drugih zemalja - rekla je Johansonova.

Ona je navela da pakt o migracijama i azilu podrazumijeva i jasnu distinkciju između migranata koji ispunjavaju uslove za ostanak i onih koji ih ne ispunjavaju.

- Takvim ljudima je potrebno omogućiti što brži povratak u zemlje porijekla, što neminovno dovodi do pitanja readmisije - istakla je ona i dodala da su navedeni elementi primjenjivi i na BiH.

Johansonova je ponovila da EU ostaje snažna podrška BiH u jačanju kapaciteta za upravljanje migracijama.

- Kao što je rekao i predsjedavajući Zoran Tegeltija, BiH ima dužnost da odgovori na zahtjeve migracija i otud potreba za jačanjem kapaciteta institucija na nivou BiH. Bitno je i da svi jednako ponesu svoj dio tereta - rekla je Johansonova.

Ona je podsjetila da je juče posjetila Bihać gdje je obišla migrantski kamp na lokalitetu Lipa, te da je poboljšanje evidentno, što je nazvala ohrabrujućim.

- Krizna situacija, s kraja prošle godine mogla se izbjeći da su postojali bolji kapaciteti i bolje upravljanje migracijama - poručila je Johansonova.

Johansonova je rekla da su migracije prekogranično pitanje, te da iz tog razloga postoji i potreba saradnje preko granica.

- Tu je i bezbjednosni aspekt. Vidimo kriminalne grupe koje djeluju preko granica i otud i potreba za unapređenjem saradnje koju imamo u oblasti bezbjednosti. U svjetlu toga pozdravljam nedavno postignuti sporazum sa Evropolom, koji će omogućiti unapređenje naše međusobne policijske saradnje i nadam se da ćemo u narednom periodu imati aktivaciju zajedničkih operacija putem Fronteksa - rekla je Johansonova.

Odgovarajući na novinarsko pitanje u vezi sa nedavnim incidentom koji se dogodio četvorici evroparlamentaraca na granici sa Hrvatskom, ona je rekla da je zabrinuta zbog te situacije, te da je u paktu predviđeno uvođenje nezavisnog monitoring mehanizma za takve slučajeve.

- Monitoring će obezbijediti poštivanje osnovnih ljudskih prava i pravne tekovine - poručila je Johansonova.

Ona je rekla da je za EU ključno da očuva pravo svih na azil svim licima koji ispunjavaju uslove da im bude dodijeljena međunarodna zaštita.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.