Tanja Tuleković, direktorica JU “Spomen-područje Donja Gradina”: Patnje zabilježene u posljednji čas

Veoma je važno da poznajemo istoriju svoga naroda, jer mnogi od nas imaju nekoga u porodici ko je prošao golgotu jasenovačkog pakla, a elektronsko izdanje “Knjige sjećanja” samo je mali korak u nastojanjima da stradanje naših predaka nikada ne bude zaboravljeno.

Istakla je to za “Glas Srpske” direktorica Javne ustanove “Spomen-područje - Donja Gradina” Tanja Tuleković, naglasivši da ih je na objavu elektronskog izdanja “Knjige sjećanja” podstaklo to što đaci iz Srpske ove godine zbog epidemije virusa korona nisu mogli da posjete Donju Gradinu.

- U knjizi smo predstavili 28 svjedočanstava onih koji su preživjeli Jasenovac. Njihove patnje smo zabilježili u posljednjem trenutku, jer mnogi, nažalost, danas više nisu među živima - rekla je Tulekovićeva.

GLAS: Koliko je značajno to što je “Knjiga sjećanja” dostupna i u elektronskoj formi?

TULEKOVIĆ: Projekat “Knjiga sjećanja” započeo je 2007. godine, kada smo sa Memorijalnim muzejom iz Vašingtona počeli da sakupljamo verbalna svjedočanstva preživjelih. Akcenat je stavljen prvo na sela Kozarske Dubice, koja su gravitirala području gdje se nalazio koncentracioni logor Jasenovac, a potom smo proširili istraživanje i na susjedne opštine. Značajno je to što u knjizi predstavljamo priče svjedoka koji su preživjeli formiranje NDH od 10. aprila 1941. godine do proboja logoraša 22. aprila 1945. godine. Video-materijal čuvaju i u JU “Spomen-područje Donja Gradina”, kao i u Memorijalnom muzeju holokausta u Vašingtonu, tako da je dostupan svim istraživačima i zainteresovanima.

GLAS: Koliko mladi u Srpskoj znaju o Jasenovcu i zlodjelima NDH?

TULEKOVIĆ: Djeca školskog uzrasta znaju sve više o Jasenovcu, posebno jer je Ministarstvo prosvjete i kulture RS uvrstilo posjetu Donjoj Gradini u obavezan dio nastavnog plana i programa. Đacima je obezbijeđen istorijski čas, a osim toga organizujemo i radionice za srednjoškolce, kao i konkurs za najbolje likovne i literarne radove o temi Jasenovac. Kulturu sjećanja dugujemo svojim precima.

GLAS: Na koji način dolazite do podataka o žrtvama?

TULEKOVIĆ: Pokrenuli smo inicijativu 2016. godine za prikupljanje fotografija, dokumenata i predmeta koji svjedoče o stradanju civilnog stanovništva. Do sada smo dobili veoma značajan materijal i dan-danas ljudi se javljaju iz cijelog svijeta i šalju podatke o najmilijima nastradalim u Jasenovcu. Mnogo toga smo već uvrstili u neke od izložbi, kao i u naš stručni časopis “Topola”. Prije nekoliko dana javila nam se gospođa iz Danske i poslala podatke i fotografiju svoga djeda koji je nastradao u koncentracionom logoru. Svi koji imaju informacije mogu da nam se jave putem naše zvanične internet stranice, da nijedna žrtva ne bude zaboravljena. Projekat je zaživio izvan granica naše Republike, zahvaljujući društvenim mrežama.

GLAS: “Fejsbuk” je nedavno blokirao stranicu “Spomen-područja Donja Gradina”, jeste li dobili neko objašnjenje za to?

TULEKOVIĆ: Prvo su blokirali administratora naše “Fejsbuk” stranice, a potom je blokirana stranica. Žalili smo se nekoliko puta. Na naše žalbe rekli su nam da širimo govor mržnje. Nekoliko puta nakon naših objašnjenja čak su rekli da smo u pravu, međutim na kraju su nas izbrisali bez ikakve mogućnosti da se žalimo. Od samog početka pratili smo kako se povećavao broj pratilaca na “Fejsbuk” stranici i to je bio dobar način da dođemo do potomaka žrtava. Fotografija djevojčice ubijene u Jasenovcu imala je više od 30.000 djeljenja.

Memorijalni kompleks

GLAS: Dokle je stigao projekat “Memorijalni kompleks”, koji realizuju Srpska i Srbija?

TULEKOVIĆ: Zbog pandemije sve je stalo. Taj projekat realizuju na najvišem državnom nivou u Srpskoj i Srbiji, tako da ja ne mogu govoriti o detaljima. Grupa arhitekata iz Amerike lani je posjetila Spomen-područje, obišli su prostor i na osnovu toga trebalo bi da nastave izradu projekta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.