Svijet u 2014.: Eksplozija terorizma zatresla cijeli svijet

Prava eksplozija terorizma i islamskog fanatizma šokirala je cijeli svijet.

Sve je počelo napadima sunitskih ekstremista Islamske države (IS) u Iraku, koji su veoma brzo pokazali na kakva zvjerstva su spremni, zauzevši najveći irački grad Mosul i Tikrit, rodni grad Sadama Huseina. Džihadističke akcije ubrzo su se preselile i u ratom razorenu Siriju, gdje su se militanti IS-a usmjerili protiv režima Bašara al Asada, a napadi terorista u gradu Kobaneu protjerali su mnoštvo Sirijaca iz zemlje.

Cijeli svijet je zgrožen monstruoznošću grupe koja se poslije smrti Bin Ladena odmetnula od "Al-Kaide", postajući tako najekstremnija teroristička organizacija koja se finansira otmicama i prodajom nafte. Niko nije mogao da precizira brojnost te grupe, a cifre su se kretale od 20.000 do 200.000 militanata.

Poznati su po najstrašnijim zvjerstvima - od masakra, odsijecanja glava zarobljenim novinarima, do silovanja i zlostavljanja žena, trgovanja njima kao sa robovima, do korišćenja bombi sa živim škorpionima.

Najveće svjetske sile od Amerike, preko Evrope do Australije ujedinile su se u borbi protiv džihadista. Saveznici su pokrenuli vazdušne udare u Siriji i Iraku, a džihadisti su ubili više od 24.000 ljudi.

Ukrajina na ivici ponora

Proevropski protesti na kijevskom trgu Majdanu, pokrenuti nakon što je bivši ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič odustao od priprema za potpisivanje sporazuma o pridruživanju sa EU, bili su uvod u početak ukrajinske drame. Antivladini demonstranti, uz podršku Zapada, pravili su haos na protestima, bacali Molotovljeve koktele, blokirali institucije, a svaki dan Kijev je brojao mrtve. Situacija je eskalirala svrgavanjem Janukoviča, koji je napustio zemlju i otišao u Rusiju.

Predvodnici demonstranata formirali su novu vlast, a sukobi su se ubrzo preselili na istok zemlje, gdje su se okomili na prorusko stanovništvo. Borbe i sukobi trajali su danima i noćima, bombe su zasipale civile, škole i fabrike, a žrtve su padale na sve strane. Ukrajina je, u međuvremenu, izabrala Petra Porošenka za novog predsjednika. Ugroženo prorusko stanovništvo dobilo je podršku Rusije, a Krim se referendumom otcijepio i pripojio Rusiji. Evropska unija i zapadne sile osuđuju rusku podršku stanovnicima ukrajinskog istoka, kao i pripajanje Krima, a Moskva tvrdi da brani svoj narod i da ga ne može ostaviti na cjedilu. Sve to rezultovalo je zahlađenjem odnosa velikih sila i uvođenjem sankcija Rusiji i stavljanjem na crnu listu njenih zvaničnika. U konfliktima između snaga ukrajinske vojske i proruskih aktivista poginulo je najmanje 4.634 ljudi, 10.243 je ranjeno, a više od 1,1 milion je raseljen.

Misteriozni nestanak malezijskog aviona

Svijet je šokirao misteriozni nestanak malezijskog aviona sa 239 putnika, koji je 8. marta poletio sa aerodroma u Kuala Lumpuru za Peking. U avionu je najviše bilo Kineza, a još nikome nije pošlo za rukom da objasni šta se dogodilo sa letjelicom. Spekulisalo se o različitim teorijama - od terorističkog napada, preko otmice i greške pilota do kvara i nestanka goriva. Najizvjesnije je da je nestao iznad Indijskog okeana.

U potragu, za koju je potrošeno 55 miliona dolara, bili su uključeni brodovi najvećih svjetskih mornarica, vojni avioni, helikopteri, obalske straže, privatna plovila i sateliti. Iako vođe istraživačkog tima vjeruju da su na pravom putu da pronađu nestali avion, javnost sve više sumnja u to da će sudbina misteriozno nestalog aviona zauvijek ostati tajna.

Olandova ljubavna afera

Francuskom je, osim najave političkog povratka bivšeg predsjednika Nikole Sarkozija, kao bomba odjeknula ljubavna afera aktuelnog šefa države Fransoa Olanda sa glumicom Žili Gaje.

Vijest o novoj ljubavi predsjednika pogubno je djelovala na njegovu dotadašnju partnerku Valeri Trirveler, koja je završila u bolnici zbog teške depresije, poslije čega je napustila Jelisejsku palatu. Trirveler je izdala knjigu o svom boravku u palati predsjednika i krahu veze sa Olandom, koju je napisala u tajnosti.

Ebola pokosila Afriku

Epidemija ebole buknula je u Zapadnoj Africi, a najteže su bile pogođene Gvineja, Sijera Leone i Liberija. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od ebole je oboljelo 18.600, a umrlo 6.900 osoba.

Slučajeva oboljelih bilo je i u Evropi i Americi, jer su ljekari i medicinsko osoblje zaradili virus na terenu. Iako je stanje u Africi bilo poražavajuće, jer su leševi bukvalno ležali po ulicama, istraživači su došli do obećavajućih rezultata sa vakcinom za ebolu. Cijeli svijet se udružio i zajedno kadrovski i finansijski krenuo u borbu sa smrtonosnim virusom. Međutim, lijek za ovaj virus još nije otkriven. Izbijanje epidemije, prema procjenama ljekara, najveće je u posljednjih 40 godina.

Karta za Mars u jednom smjeru

Godinu koja je iza nas obilježilo je testiranje prve svemirske sonde "Orion", koja će 2024. odvesti ljude na Mars. U januaru se za kartu za odlazak na Crvenu planetu prijavilo 200.000 ljudi, ali je u septembru u uži krug ušlo samo 700 ljudi. Oni koji budu otišli na Mars nikada se neće vratiti na Zemlju, jer kupuju kartu za putovanje u jednom smjeru.

Organizatori putovanja upozorili su da Mars ne nudi komfor na koji su ljudi navikli na Zemlji, jer nema vode, vazduha koji se može udisati, atmosfera ne štiti od štetnog zračenja, a temperature na površini planete jako osciliraju.

Škoti rekli ne nezavisnosti

Škoti su se na referendumu o nezavisnosti većinom glasova opredijelili za ostanak u Velikoj Britaniji. Na istorijskom referendumu za ostanak u zajednici glasalo je 55,3 odsto građana, dok ih je 44,7 odsto željelo da Škotska prekine tristogodišnji savez sa Britanijom. Izlaznost na glasanje bila je rekordna i iznosila je 84,6 procenata.

Rezultati, koje je sa zebnjom iščekivao cijeli svijet, pokazali su da su Škoti odbili prijedlog vladajućih nacionalista da proglase nezavisnu državu. Premijer Škotske Aleks Salmond priznao je poraz i podnio ostavku, dok britanski premijer Dejvid Kameron nije krio sreću zbog sačuvanog jedinstva. Osim Britanije radovale su se mnoge zemlje, jer se strahovalo od lančane reakcije i želje separatista za otcjepljenjem.

Istorijsko slijetanje sonde na kometu

Evropske svemirske agencije (ESA) uspješno su spustile svemirsku sondu "File" na kometu u sunčevom sistemu, što je istorijski naučni poduhvat. To je bio vrhunac desetogodišnje misije istraživanja komete 67P/Čurjumov - Gerasimen, kao i prvi put da je oprema za istraživanje spuštena na jednu kometu.

Laboratorijski robot "Sojuz", težak stotinu kilograma i veličine veš-mašine ili frižidera, uspješno se odvojio od satelita "Rozeta". Potrebno mu je bilo oko sedam časova da se u slobodnom padu spusti na površinu komete. Na površinu komete učvrstio se pomoću harpuna. Koristeći 21 različit instrument letjelica će prikupiti podatke, koji će, kako se naučnici nadaju, objasniti porijeklo kometa i drugih svemirskih tijela.

Plamen rasne mržnje zahvatio Ameriku

Rasni nemiri zapalili su Ameriku, a bijes Afroamerikanaca izazvao je izostanak optužnice protiv bijelog policajca, koji je ubio nenaoružanog tamnoputog tinejdžera Majkla Brauna u Fergusonu. Tu je buknuo plamen rasne mržnje, da bi se poslije druge oslobađajuće presude bijelom policajcu, koji je ubio nenaoružanog crnca Erika Garnera u Njujorku, raširio cijelom Amerikom. Od Sijetla na zapadnoj obali, sve do Njujorka na istočnoj, preko Čikaga i Los Anđelesa, hiljade Amerikanaca protestovale su na ulicama zbog odluke Velike porote. Proteste su obilježila hapšenja, paljenja automobila i radnji i izliv bijesa prema policiji. Amerikanci koji su izašli na ulice smatraju da policija ima prevelika ovlašćenja i da su ugrožena prava ljudi u SAD.

Talibani ubili 130 đaka u Pakistanu

Naoružani talibani napali su vojnu školu u Peševaru, gdje su ubili 132 đaka i devet zaposlenih i vojnika, koji su učestvovali u akciji spasavanja učenika.

Operacija oslobađanja škole trajala je sedam časova, a to je najveća nacionalna tragedija u istoriji Pakistana. Talibani su za taoce uzeli 500 đaka i profesora, a pucali su nasumice po učionicama. Iako su pokušavali da se sakriju, učenici su stradali na najgori način, jer su im teroristi pucali u glavu. Preuzeli su odgovornost za krvavi pir, nazvavši ga činom odmazde protiv pakistanskih vlasti, koje se bore protiv terorizma. Poslije tog zločina pakistanski premijer Navaz Šarif vratio je na snagu smrtnu kaznu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.