Sve više stranaca pod zaštitom: Strahuju od otadžbine, a u BiH pokreću biznise

SARAJEVO, BANjALUKA - U BiH raste broj stranaca koji su pod zaštitom, a posljednji presjek podataka u evidencijama pokazuje da je među njima gotovo podjednak broj muškaraca i žena te da pojedincima čak polazi za rukom da, u takvom statusu, u ovom području razvijaju sopstvene biznise.

• U Bosni i Hercegovini krajem 2025. godine evidentirano je 288 lica pod međunarodnom zaštitom, što je za 35 više nego godinu ranije.
• Većina boravi u Federacija Bosne i Hercegovine, dok je u Republika Srpska 12 lica, a u Brčko Distrikt jedno lice.
• U radnom odnosu je bilo 37 lica, a šest ih je imalo registrovan biznis.
• Lica pod zaštitom imaju pravo na rad, obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu.
• Za njihovu zdravstvenu i socijalnu zaštitu u 2025. godini izdvojeno je više od 410.000 KM.

Izbjeglički status u BiH odobrava se strancu koji se zbog osnovanog straha od progona zbog rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj grupi ili političkog mišljenja nalazi van zemlje svog porijekla, a ne može ili se, zbog takvog straha, ne želi staviti pod zaštitu te zemlje. 

Pravo na zaštitu

Na tu zaštitu ima pravo i lice bez državljanstva van zemlje svog prethodnog uobičajenog mjesta boravka, a koje se ne može ili se, zbog takvog straha, ne želi vratiti u tu zemlju. 

Supsidijarna zaštita, s druge strane, odobrava se strancu koji ne ispunjava uslove za odobrenje statusa izbjeglice prema Zakonu o azilu, ako postoje ozbiljni razlozi za vjerovanje da će se povratkom u zemlju porijekla ili zemlju uobičajenog mjesta boravka suočiti sa stvarnim rizikom od teške povrede ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Jedna od nadležnih institucija u ovom sektoru je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH koje i stoji iza izvještaja o zbrinjavanju izbjeglica i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u BiH za 2025. 

Nakon priznavanja tog statusa, zaštićeni dobijaju izbjeglički karton ili karton supsidijarne zaštite. Izbjeglički karton važi tri godine, dok rok kartona supsidijarne zaštite koliko traje i status. 

U BiH je, naime, u decembru prošle godine bilo 288 izbjeglica i stranaca pod supsidijarnom zaštitom. To je za 35 više u odnosu na godinu ranije. 

- Zemlje porijekla izbjeglica i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u BiH su Avganistan, Azerbejdžan, Egipat, Ekvador, Indija, Irak, Jemen, Sirija, Turska, Ukrajina, Crna Gora, Iran, zatim Kamerun, Pakistan, Makedonija, Palestina, Srbija, Ruanda, Vijetnam, Rusija, Čečenska Republika i Kazahstan - piše u izvještaju koji bi uskoro trebalo da bude dostavljen na usvajanje. 

Lica pod međunarodnom zaštitom 

Prema polnoj strukturi, 164 lica pod međunarodnom zaštitom su muškarci, a 124 žene.

U odnosu na zemlju porijekla, sve informacije i podaci o izbjeglicama u BiH i strancima pod supsidijarnom zaštitom smatraju se povjerljivim i mogu biti dostavljeni zemlji porijekla samo nakon što pribavi mišljenje Ministarstva i pismena saglasnost lica ili zakonskog zastupnika, na kojeg se taj podatak odnosi. 

Većina lica u statusu izbjeglice ili sa supsidijarnom zaštitom boravi na teritoriji FBiH. Na teritoriji Srpske je 12, a u Brčko Distriktu boravi jedno lice u statusu međunarodne zaštite.

- Svi imaju pristup pravu na informiranje o pravima, smještaj, rad, kao i na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, socijalnu i pomoć pri uključivanju u društvo u BiH - navedeno je u dokumentu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. 

Prema njihovim podacima, lani je u radnopravnom odnosu bilo 37 lica u statusu međunarodne zaštite, a šest ih je imalo registrovane biznise. 

- Izbjeglice i lica pod supsidijarnom zaštitom mogu slobodno tražiti posao, zaključivati ugovore o radu i samozapošljavati se, a dodatan problem koji je specifičan za ovu populaciju je nedostatak dokumentacije o stručnoj spremi i izostanak motivacije za prekvalifikaciju u cilju zaposlenja, te kulturološke razlike u odnosu na zemlju porijekla posebno kada se radi o radno sposobnoj ženskoj populaciji - piše u izvještaju.

Na osnovu saglasnosti Federalnog ministarstva razvoja, preduzetništva i obrta, osobama pod ovim vidom zaštite omogućeno je pokretanje posla ili privatnog biznisa bez dokumenata koje najčešće ne mogu pribaviti. Jednoj priznatoj izbjeglici omogućeno je osnivanje vlastitog restorana. 

Ukupan iznos sredstava utrošenih u 2025. godine za potrebe zdravstvenog osiguranja i socijalne zaštite izbjeglica i lica sa priznatim statusom supsidijarne zaštite u BiH premašio je 410.000 maraka.

"SALAKOVAC" 

Nadležne institucije u BiH obezbjeđuju zaštićenima pristup pravu na smještaj u Izbjegličko-prihvatnom centru "Salakovac" u Mostaru kojim upravljaju od 2007. godine. Taj objekat služi za organizovani smještaj svih lica u statusu koja nisu u mogućnosti sebi sa osiguraju drugi adekvatan smještaj.

- U Centru je u 2025. boravilo je 39 osoba, od kojih su 24 bile sa priznatim statusom supsidijarne zaštite, 11 državljana BiH po pravu na jedinstvo porodice i četiri osobe u statusu tražilaca azila - piše u izvještaju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.