Sumnja se da je za tri godine u BiH "oprano" 182 miliona ma

Umiješani u pranje novca kupuju automobile, brodove, nekretnine, umjetnine... Često koriste kapital, ali se distanciraju od njega tako što ga registruju na ime prijatelja ili rođaka, rekao Siniša Karan

ZBOG sumnje da su "oprali" 28,8 miliona maraka, finansijsko-obavještajno odjeljenje pri Agenciji za istrage i zaštitu protiv 45 lica podnijelo je ove godine 12 izvještaja Tužilaštvu BiH. Potvrđujući ovu informaciju za naš list, načelnik Finansijsko-obavještajnog odjeljenja Siniša Karan rekao je da je na žiro-računima blokirano 752 hiljade maraka. U protekle tri godine Finansijsko-obavještajno odjeljenje je dostavilo 61 izvještaj Tužilaštvu BiH, zbog sumnje da je oprano 182,1 milion maraka. U ovoj godini banke su prijavile Finansijsko-obavještajnom odjeljenju 194.189 transakcija povezanih i većih od 30 hiljada maraka, u ukupnom iznosu više od 20 miliona maraka. Jedna od najčešćih metoda pranja novca je takozvani "nomininees". - "Perač" koristi članove porodice, prijatelje ili saradnike koji neće privući pažnju da daju nalog za novčanu transakciju u njegovo ime. Pojedinci često koriste novac stečen kriminalom za kupovinu stranih valuta kako bi ih prebacili na "offshoore" bankovne račune u svijetu - naveo je Karan. Cilj perača novca je, bez izazivanja sumnje, plasirati novac u finansijski sistem, pomjerati novac u naokolo, često u serijama složenih transakcija, tako da bude što teže identifikovati njegov originalni izvor. Velike sume novca, ističe Karan, koje se zarađuju njegovim pranjem, utiču na porast potražnje za luksuznom robom, povećavaju cijene nekretnina i nekih potrošnih dobara. - Pojedinci umiješani u pranje novca kupuju automobile, brodove, nekretnine, umjetnine i drago kamenje. U mnogim slučajevima koriste kapital, ali se distanciraju od njega tako što ga registruju na ime prijatelja ili rođaka. Kapital može biti preprodat za dalje pranje novca, stečenog kriminalom - podvukao je Karan. Od početka rada Finansijsko-obavještajnog odjeljenja utvrđeno je da je u preko 1.264 fiktivne firme u BiH "oprano" 162 miliona maraka. Praksa je bila da jedno ili više lica na ime nepostojeće firme otvori više transakcionih računa, u nekim slučajevima preko 15, i na njih svakodnevno polažu gotovinu, koju dalje preusmjeravaju na račune postojećih firmi u BiH ili u inostranstvo. Karan napominje da je poslije uvođenja PDV-a broj fiktivnih firmi gotovo zanemariv. - Procjenjuje se da se u svijetu opere između dva i pet odsto svjetskog bruto domaćeg proizvoda, što je otprilike između 900 milijardi i 2,2 triliona dolara. Ocjene nekih međunarodnih institucija su da je BiH podložna pranju novca, da se ekonomija zasniva na gotovini, da je zakonska regulativa neuređena, a sprovođenje zakona slabo i podložno korupciji - istakao je Karan. D. VRHOVAC-MIHAJLOVIĆ PRESUDE Kada je u pitanju krivično djelo pranja novca, Sud BiH je do sada donio 28 pravosnažnih presuda, osudio 47 fizičkih lica, među kojima i pet žena. Osuđeno je i 20 pravnih lica, od čega je za sedam firmi zabranjen rad, jednoj oduzeta imovina, a 13 pravnih lica je platilo kaznu u iznosu od 406 hiljada maraka. Na zatvor su osuđena 23 lica, dok je za fizička lica izrečena novčana kazna u ukupnom iznosu od 817 hiljada maraka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.