Sudovi otimaju imovinu kršenjem Ustava i zakona

Banjaluka - Ustavni sud BiH je odbijanjem apelacije koju je RS uložila na odluku Suda BiH kojom je u korist BiH utvrđeno vlasništvo nad nepokretnom perspektivnom vojnom imovinom u Han Pijesku derogirao odredbe Zakona o odbrani i otvorio mogućnost da na isti način bude riješen status i ostale perspektivne i druge imovine koja je pod zabranom raspolaganja.

Izjavio je to "Glasu Srpske" savjetnik ministra pravde RS Nikola Kovačević komentarišući odluku koju je Ustavni sud BiH donio 6. jula. Sud je u obrazloženju naveo da ta nepokretnost predstavlja perspektivnu vojnu imovinu koja je prije 1992. godine bila u državnoj svojini SFRJ, odnosno JNA, a da je Sporazumom o pitanjima sukcesije koji su 2001. godine potpisale zemlje nastale raspadom SFRJ propisano da se pokretna i nepokretna državna imovina SFRJ prenosi na države sukcesore. Ustavni sud smatra neosnovanim navode RS da se knjiženjem prava svojine na BiH krši Dejtonski sporazum i oduzima dio teritorije Srpskoj te zaključio da nema kršenja prava RS iz Ustava BiH.

Kovačević kaže da je razočaran što nisu ostvarena očekivanja da će Ustavni sud ispraviti nepravdu i štetu koju je RS nanio Sud BiH.

- Obrazloženje te odluke potpuno je neprihvatljivo i pravno neutemeljeno. Aneksom A na Sporazum o sukcesiji imovina bivše SFRJ je pripala novonastalim državama, a sve do 2005. tom imovinom raspolagali su entiteti. Visoki predstavnik 2005. godine nameće Zakon o zabrani raspolaganja tom imovinom i posebno ukazuje da Sporazum o sukcesiji ne može biti osnov za bilo kakvo knjiženje imovine u korist BiH - ističe Kovačević.

Dodaje da je visoki predstavnik pismom koje je uputio Pravobranilaštvu BiH posebno upozorio da bi svako knjiženje po osnovu Sporazuma o sukcesiji bilo pravno ništavno.

- Kada je došlo do reorganizacije vojske, visoki predstavnik je izuzeo od zabrane raspolaganja perspektivnu imovinu, pa je status te imovine riješen Zakonom o odbrani - kaže on.

Naglašava da Ustavni sud konstatuje i da sporazum kojim bi ta imovina bila podijeljena nije zaključen, ali da i dalje ostaje obaveza Savjeta ministara BiH i vlada entiteta da zaključe sporazum.

- Postavlja se logično pitanje, o čemu i s kim će pregovarati RS ako ta imovina bude uknjižena kao vlasništvo BiH. Koja je svrha zaključivanja sporazuma ako ove nekretnine budu upisane kao vlasništvo BiH? Kakva je pozicija RS u tim pregovorima, ako je imovina već uknjižena kao vlasništvo BiH. Navedena je mogućnost da se takvim sporazumom može promijeniti nosilac vlasništva. Takav stav suda je  potpuno neprihvatljiv jer je jasno šta je pravo vlasništva, kako se to pravo stiče i koja ovlašćenja ima nosilac tog prava.  Onog momenta kad se BiH uknjiži kao vlasnik imovine, RS gubi legitimaciju da na bilo koji način odlučuje o pravnoj sudbini te imovine - pojašnjava Kovačević.

Dodaje da se postavlja i pitanje koji su motivi i šta je krajnji cilj da imovina i teritorija RS budu knjiženi kao vlasništvo BiH, posebno ako se zna jasan stav RS u pogledu pristupanja NATO-u i ako Oružane snage BiH nesmetano koriste svu perspektivnu imovinu koja se nalazi na teritoriji RS.

- Odlukama Suda BiH i Ustavnog suda BiH, RS gubi pravo zagarantovano Ustavom RS i Zakonom o odbrani. Takve odluke suprotne su Dejtonskom sporazumu i Ustavu RS. U prilog toj tvrdnji pozivamo se na odluku Ustavnog suda iz 1998. godine kojom je odbijen zahtjev Alije Izetbegovića kojim su osporene odredbe Ustava RS, a koje regulišu upravo to pitanje. U toj odluci Ustavni sud je ukazao da su regulisanje imovinsko-pravnih odnosa, obligacionih odnosa i zaštita svih oblika svojine u isključivoj nadležnosti entiteta, odnosno RS - rekao je Kovačević.

RS bi odlukom Ustavnog suda trebalo da ostane bez objekta i zemljišta površine 11.474 kvadratna metra, a Kovačević podsjeća da Ustav RS garantuje da je teritorija Srpske jedinstvena, nedjeljiva i neotuđiva.

- Sud BiH i Ustavni sud BiH nisu imali u vidu činjenicu da je ta imovina, prije nego što je Zakon o zabrani stupio na snagu, odlukom Vlade RS knjižena u korist tadašnjeg Ministarstva odbrane RS, odnosno na Srpsku. Radi se o stečenim pravima, Vlada RS jedina je ovlašćena da odluči koju imovinu i koji oblik stvarnih prava će prenijeti za potrebe Oružanih snaga BiH. Jedino takva odluka može da posluži kao pravni osnov za knjiženje određenih stvarnih prava u javnim knjigama - rekao je Kovačević.

Radulj: Idemo u ambis

Bivši pravobranilac RS Slobodan Radulj kaže da nije jasno kako su političari uspjeli da naprave zajedničku vojsku, što je daleko krupnija stvar od pitanja vlasništva nad vojnim lokacijama, a da ne mogu donijeti zakon o vojnoj imovini.

- Sve se moglo jednostavno riješiti donošenjem zakona, a očigledno je da je postalo pravilo da ono što ne može da riješi politika u interesu jedne opcije, to završava Ustavni sud BiH, čime idemo u ambis - rekao je Radulj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.