Sudije pred izborom - Ustav ili protektorat

SARAJEVO, BANjALUKA – Ustavni sud BiH, u kojem još ne sjedi nijedan sudija iz reda srpskog naroda, konačno je na dnevni red stavio apelaciju za ocjenu ustavnosti odredaba Krivičnog zakona, među kojima su i one najkontraverznije sa potpisom Kristijana Šmita, a iz Srpske je otvoreno poručeno da postoji samo jedna ispravna i pravna odluka koja može biti donesena.

Poslanički klub SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske podnio je polovinom decembra 2025. godine apelaciju Ustavnom sudu BiH, koji radi u "krnjem" sastavu, za ocjenu ustavnosti člana 203a. Krivičnog zakona BiH i samostalnog člana 4. izmjena i dopuna tog zakona koje je 2023. nametnuo Šmit potpisujući se kao visoki predstavnik, a kojima je za nepoštovanje njegovih odluka propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina i da "pravila" stupaju na snagu objavom na sajtu OHR-a.

Najpoznatija posljedica primjene tog člana je sudski proces koji je otvoren protiv Milorada Dodika u svojstvu predsjednika Republike Srpske i koji je okončan  pravosnažnom presudom Suda BiH kojom je proglašen krivim te mu je zabranjeno obavljanje javnih funkcija na šest godina.

Zbog presude je, između ostalog, izgubio mandat prvog čovjeka Srpske, dok je SNSD, stranka na čijem je čelu, otvorila još jedan proces u pravosuđu da bi, poništila Šmitove odluke jer nije ni legalni visoki predstavnik.

Šmit je, u međuvremenu, usred promjene međunarodnih okolnosti, podnio i ostavku na mjestu visokog predstavnika, a u Ustavnom sudu BiH su u nekoliko navrata isticali da je riječ o složenom predmetu te da zbog toga ne dolazi na dnevni red sjednica.

Argumenti

Iz Srpske, s druge strane, vjeruju da odugovlačenje ima drugačiju pozadinu i da je usko vezana za izborne rokove i predaju kandidatskih listi.

To je juče za "Glas" ponovio prvi čovjek SNSD-a u republičkom parlamentu Srđan Mazalica. Tvrdi da su njihovi argumenti toliko jaki da Ustavni sud BiH ne može da odluči drugačije osim da stavi van pravnog prometa, kako je rekao, Šmitovu odredbu koju primjenjuju institucije.

Ponovio je da pretpostavlja da je sud odugovlačio sa stavljanjem apelacije na dnevni red da ne bi ostalo dovoljno vremena za reviziju presude prije nego što iscuri rok za dostavljanje kandidatura na predstojećim izborima.

- Sve smo detaljno obrazložili i ne mogu zamisliti pravnu situaciju u kojoj sud odbacuje naš zahtjev za ocjenu ustavnosti. Odluka suda mora da bude u našu korist. Drugačije nije moguće, jer smo dostavili toliko jake argumente u prilog tome da su te dopune Krivičnog zakona BiH neustavne po nekoliko osnova, a posebno po tome što su došle iz pera Kristijana Šmita, znajući da nije imenovan u skladu sa procedurama – istakao je Mazalica.

Tvrdi da su osporene odredbe zakona u suprotnosti sa opštim odredbama i principima krivičnog prava i krivičnog zakonodavstva.

- Ustavni sud bi trebalo da utvrdi da su one neustavne čak i da ih je donijela Parlamentarna skupština BiH prema ustavnoj proceduri. Očekujem odluku tim prije što je Šmit podnio ostavku tako da nema ni političkog pritiska na sud. Mislim da su i strane sudije svjesne o čemu se radi, jer su stručnjaci govorili da zbog tog zakona BiH treba izbaciti iz Savjeta Evrope, a predsjednik Evropskog suda za ljudska prava bira troje stranih sudija u BiH - kategoričan je Mazalica.

Na pitanje šta, ipak, ako Ustavni sud donese drugačiju odluku, naglasio je da bi, u tom slučaju, samo volio da vidi obrazloženje.

- Svaka čast onome ko u slučaju takvog epiloga bude morao da napiše obrazloženje na argumente koje smo iznijeli. Taj je supermen. Čak i kada bi rekli da priznaju Šmita, da ima za to i to pravo, opet je taj zakon neustavan - zaključio je Mazalica.

Poruku za Ustavni sud BiH juče je imao i predsjednik Srpske Siniša Karan.

- Od krnjeg Ustavnog suda BiH očekujem da se svojim budućim odlukama vrati na postulate poštovanja izborne volje građana, koja je osnova svakog demokratskog društva, ustavnosti, zakonitosti, vladavine prava i pravne države – rekao je Karan koji je i stručnjak za ustavno pravo.

Podvukao je da, iako dejtonska kategorija, taj sud ne štiti ustavni poredak.

- Ustavni sud BiH je više od 30 godina rušio ustavni poredak Srpske i BiH. Ljudi u Ustavnom sudu BiH nisu ustavobranioci, već ustavorušioci. Ne očekujem ništa od njih, jer su imali mnogo šansi da od nesrećne BiH naprave državu koja će se bazirati na demokratskim principima, što nije ispoštovano - rekao je Karan povodom stavljanja na dnevni red apelacije SNSD-a na sjednici koja je zakazan za 2. i 3. jul.

Da je član 203a "Neizvršavanje odluka visokog predstavnika" Krivičnog zakona BiH u suprotnosti sa Ustavom i konvencijom o ljudskim pravima je ukazivao i pravnik iz Sarajeva Damir Sakić.

- Uvjeren sam da je član 203 Krivičnog zakona BiH u suprotnosti sa Ustavom BiH, te da bi u Ustavnom sudu to trebalo biti utvrđeno i taj član bi trebalo da bude ukinut – navodio je Sakić u analizama na društvenim mrežama gdje je podsjetio i da je Ustavni sud BiH zauzeo stav prema kojem su odluke visokog predstavnika (kada je imenovan u skladu sa Aneksom 10) domaći zakoni sa stranim autoritetom, te su podložni kontroli ustavnosti.

 

Famozni zaključak

Odgovore iz Ustavnog suda BiH, u nekoliko navrata, je zatražila šef Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić.

U dokumentaciji koju je dostavila je i mišljenje Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, u kojem se konstatuje da visoki predstavnik nema ustavnu nadležnost da donosi zakone, te da su izmjene Krivičnog zakona koje je nametnuo Šmit neustavne.

Ustavnopravna komisija je, naime, u februaru ove godine, većinom glasova, usvojila zaključak da visoki predstavnici ne mogu da donose zakone.

"Za" su glasali srpski i hrvatski poslanici na sjednici nadležne komisije u okviru rasprave o zahtjevu iz Ustavnog suda, a upravo u vezi sa ocjenom ustavnosti nametnutih odredbi Krivičnog zakona koju je zatražio SNSD tako da je i ta argumentacija na adresi suda.

To je, inače, bio prvi put da je jedno parlamentarno tijelo zauzelo zvanično takav stav, ali dio pravnika sumnja da će i promijeniti mišljenje kod sudija Ustavnog suda BiH o ulozi koju ovdje imaju najviši službenici OHR-a.

U sudu, od devet sudija, kako je precizirao Ustav, ima njih sedam - četvoro je imenovano u FBiH i radi se o Bošnjacima i Hrvatima, a preostali su strane sudije iz Njemačke, Albanije i Švajcarske. S druge strane, nema nijednog od dvoje sudija iz Srpske jer nakon penzionisanja doskorašnjih kadrova nisu imenovane nove sudije s obzirom na to da Srpska zahtijeva da se sud uvede u zakonski okvir, pozdravi sa troje stranih sudija pa tek onda da imenuje svoje predstavnike.

Pravila rada

Ustavni sud BiH još radi po sopstvenim pravilima, jer nema konsenzusa za usvajanje zakona na kojem insistiraju zvaničnici Srpske, uz podršku i onih iz HDZ-a. Pravilima je precizirano da, između ostalog, sud može odgoditi, odnosno prekinuti raspravljanje o predmetu, s ciljem pribavljanja novih podataka i obavještenja, kao i u drugim slučajevima.

Odluke na plenarnoj sjednici i Velikom vijeću donose se većinom glasova od ukupno devet sudija Ustavnog suda, uz izuzetke, a svaki sudija koji je učestvovao u razmatranju predmeta ima pravo da izdvoji mišljenje u skladu ili suprotno odluci, ili samo da da izjavu o neslaganju ili pridruživanju izdvojenom mišljenju.

• Ko su sudije:

Mirsad Ćeman

Valerija Galić

Marin Vukoja

Larisa Velić

Angelika Nusberger

(Njemačka)

Helen Keler 

(Švajcarska)

Ledi Bianku

(Albanija)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.