Sudije čuvari Šmitove samovolje

BANjALUKA, SARAJEVO - Iako je prošlo šest mjeseci otkako je Ustavni sud BiH zaprimio apelaciju SNSD-a za ocjenu ustavnosti nametnutih odredaba Krivičnog zakona BiH iza kojih stoji Kristijan Šmit, sudije i dalje ne stavljaju taj predmet na dnevni red što pojačava sumnje da ga svjesno drže u ladici i tako štite nelegalno djelovanje njemačkog političara.

Poslanički klub SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske podnio je polovinom decembra 2025. godine apelaciju Ustavnom sudu BiH, koji radi u "krnjem" sastavu za ocjenu ustavnosti člana 203a. Krivičnog zakona BiH i samostalnog člana 4. izmjena i dopuna tog zakona koje je 2023. nametnuo Šmit potpisujući se kao visoki predstavnik, a kojima je za nepoštovanje njegovih odluka propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina i da "pravila" stupaju na snagu objavom na sajtu OHR-a.

Najpoznatija posljedica primjene tog člana je sudski proces koji je otvoren protiv Milorada Dodika u svojstvu predsjednika Republike Srpske i koji je okončan  pravosnažnom presudom Suda BiH kojom je proglašen krivim te mu je zabranjeno obavljanje javnih funkcija na šest godina. 
Zbog presude je, između ostalog, izgubio mandat prvog čovjeka Srpske, dok je SNSD, stranka na čijem je čelu, otvorila još jedan proces u pravosuđu da bi, poništili Šmitove odluke jer nije ni legalni visoki predstavnik. 

Šmit je, u međuvremenu, usred promjene međunarodnih okolnosti, podnio i ostavku na mjestu visokog predstavnika, a Ustavni sud još nije odlučivao o zahtjevu SNSD-a. 

Posljednja 171. plenarna sjednica suda je održana u petak i to elektronskim putem, ali sudije ni ovaj put nisu imale pred sobom zahtjev iz SNSD-a. 
I dok iz suda poručuju da će predmet doći na red i da je riječ o materiji koja traži vrijeme, poslanik SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH Milorad Kojić naglašava da su Šmitove izmjene Krivičnog zakona BiH pravno pitanje koje bi mogli odlučiti studenti prve godine prava, uz opasku da je samo potrebno da se Ustavni sud BiH okane politike i bavi pravom.

- Potpuno je jasno da Šmit nema nadležnost za donošenje zakona i da je za to jedina nadležna Parlamentarna skupština, a jasno i da je krnji Ustavni sud BiH bio i ostao produžena ruka bošnjačke politike sa ciljem stvaranja unitarne BiH i ukidanja Republike Srpske – rekao je Kojić za "Glas". 

Šef poslaničkog Kluba SNSD-a u republičkom parlamentu Srđan Mazalica ranije je za "Glas Srpske" izjavio da je jasno da su njihovi argumenti toliko jaki da Ustavni sud BiH ne može da odluči drugačije osim da stavi van pravnog prometa tu Šmitovu odredbu koju primjenjuju institucije. 

- Sve smo detaljno obrazložili i ne mogu zamisliti pravnu situaciju u kojoj sud odbacuje naš zahtjev za ocjenu ustavnosti - naveo je Mazalica, dodajući da je samo pitanje vremena kada će sudije donijeti odluku – da li kada Šmit definitivno ode iz BiH ili kada isteknu izborni rokovi za dostavljanje kandidatskih listi. 

Odgovore iz Ustavnog suda BiH, u nekoliko navrata, je zatražila šef Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić.
U dokumentaciji koju je dostavila je i mišljenje Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, u kojem se konstatuje da visoki predstavnik nema ustavnu nadležnost da donosi zakone, te da su izmjene Krivičnog zakona koje je nametnuo Šmit neustavne.

Ustavnopravna komisija je, naime, u februaru ove godine, većinom glasova, usvojila zaključak da visoki predstavnici ne mogu da donose zakone. 
"Za" su glasali srpski i hrvatski poslanici na sjednici nadležne komisije u okviru rasprave o zahtjevu iz Ustavnog suda, a u vezi sa ocjenom ustavnosti nametnutih odredbi Krivičnog zakona BiH koju je zatražio SNSD. 

To je prvi put da je jedno parlamentarno tijelo zauzelo zvanično takav stav, ali dio pravnika sumnja da će i promijeniti mišljenje kod sudija Ustavnog suda BiH o ulozi koju ovdje imaju najviši službenici OHR-a. 

U sudu, od devet sudija, kako je precizirao Ustav, ima njih sedam - četvoro je imenovano u FBiH i radi se o Bošnjacima i Hrvatima, a preostali su strane sudije iz Njemačke, Albanije i Švajcarske. S druge strane, nema nijednog od dvoje sudija iz Srpske jer nakon penzionisanja doskorašnjih kadrova nisu imenovani nove sudije s obzirom na to da Srpska zahtijeva da se sud uvede u zakonski okvir, pozdravi sa troje stranih sudija pa tek onda da imenuje svoje predstavnike.

Strazbur

Pojedini mediji juče su prenijeli da je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odbio aplikaciju pravnog tima Milorada Dodika koji se žalio i na toj adresi na presudu Suda BiH. Do zaključenja ovog broja "Glasa" nije se obraćao niko iz njegovog tima u vezi sa ovim pitanjem. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.