Sud u Strazburu zatrpan stotinama sporova iz BiH

Sarajevo - Evropski sud za ljudska prava u Strazburu lani je zaprimio 882 žalbe nezadovoljnih građana iz Republike Srpske i FBiH, a koliko je situacija složena pokazuje to da nadležni u BiH čekaju sudski epilog u zahtjevima čija vrijednost premašuje tri miliona KM.

U Strazbur je, od 2009. do kraja 2016. godine, otišlo 5.548 aplikacija iz BiH i to mahom zbog odbijanja nadležnih da sprovedu u djelo presude domaćih sudova.

Zastupnik Savjeta ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava Belma Skalonjić ističe da najviše aplikacija iz BiH ovaj sud briše sa liste predmeta ili ih proglašava neprihvatljivim, jer ne zadovoljavaju formalne uslove za podnošenje.

U Sudu za ljudska prava se, i pored takvog raspleta, danas nalaze brojne aplikacije protiv BiH. Do kraja 2016. godine evidentirane su 1.272, a zahtjevi po kojima se Strazbur samo lani obratio BiH teški su oko dva miliona maraka.

- U Kancelariji trenutno radimo na 127 aplikacija u kojima se očekuje uskoro donošenje presude ili odluke. Ukupna vrijednost tih aplikacija je 3,03 miliona maraka - kazala je Skalonjićeva.

Na osnovu presuda suda u Strazburu, do sada su različiti nivoi vlasti u BiH isplatili oko pet miliona maraka. Kancelarija zastupnika je do danas, kaže Skalonjićeva, u ime tužene BiH zaključila 35 prijateljskih nagodbi i ponudila deset unilateralnih deklaracija, po kojima je do sada isplaćeno 19,89 miliona KM.

- Unilateralna deklaracija se daje u slučaju kada aplikant ne prihvata ponuđenu prijateljsku nagodbu, a Sud utvrdi da su uslovi koje nudi tužena strana prihvatljivi sa aspekta zaštite ljudskih prava - pojasnila je Skalonjićeva.

Navela je da je očigledna tendencija da nadležni nivoi vlasti odbijaju prijedloge za zaključenje prijateljskih nagodbi, jer smatraju da time dobijaju dodatno vrijeme i prostor za rješavanje slučaja na svom terenu.

Prijateljske nagodbe i deklaracije, teške i po nekoliko miliona maraka, zabilježene su u predmetima "Momić i 74 drugih protiv BiH", koji je iznosio 3,82 miliona i "Alijagić" od 7,13 miliona, a odnose se na isplatu ratne štete koju su dosuđivali sudovi RS.

Vlasti u RS su, kaže Skalonjićeva, uradile izuzetan posao na implementaciji presuda iz grupe predmeta "Čolić i drugi protiv BiH" i "Đurić i drugi protiv BiH", tako da su riješili sistemski problem neizmirenja domaćih sudskih presuda kojima je dosuđivana ratna šteta.

Ministar finansija RS je, naime, 2013. godine propisao rok izmirenja ratne štete od 20 godina, ali je u septembru 2016. godine na osnovu naredbe iz presude "Đurić i drugi", Ministarstvo izmijenilo plan isplate i skratilo rok izmirenja sa 20 na 13 godina.

- Evropski sud je prepoznao napore koje su uložile vlasti RS, tako da je posljednjom odlukom "Knežević i drugi" protiv BiH, od 14. marta ove godine, Sud brisao sa liste predmeta ove aplikacije, jer je utvrdio da je plan isplate iz septembra 2016. u skladu sa naredbama iz odluke "Đurić i drugi". Ovo je dobar primjer uspješnog izvršenja odluke Evropskog suda na osnovu kojeg će se postići znatne uštede za RS, jer će Sud na osnovu ove prakse brisati sa liste oko 400 sličnih aplikacija - zaključila je Skalonjićeva.

Nadzor nad izvršenjem presuda vrši Komitet ministara Savjeta Evrope, koji čine ministri spoljnih poslova država članica. Do danas, Komitet ministara Savjeta Evrope je usvojio 21 konačnu rezoluciju kojom je potvrdio da je BiH uspješno implementirala 21 presudu suda.

 - Pred Komitetom ministara se nalazi 18 konačnih presuda koje još nisu implementirane u potpunosti, među kojima su i presude iz grupe predmeta "Sejdić i Finci protiv BiH" prema kojima je BiH dužna da usvoji izmjene Ustava BiH i izbornog zakonodavstva - kazali su u Kancelariji.

Izvještaj

Savjet ministara BiH, zbog kadrovskih promjena u rukovodstvu u Kancelariji zastupnika pred Evropskim sudom za ljudska prava, još nije usvojio izvještaj te institucije za 2016. godinu. Svi podaci će, kako kažu, biti objedinjeni do kraja juna ove godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.