Stručnjaci: Ustav zabranjuje poklič “za dom spremni”

ZAGREB - Upotreba ustaškog pokliča “za dom spremni” u hrvatskoj javnosti stalna je tema neslaganja pa je tako i nakon njegovog nedavnog pojavljivanja u Okučanima, ministar policije Davor Božinović tvrdio da time zakon nije prekršen, iako je Ustavni sud tokom 2016. i 2017. godine donio čak četiri odluke prema kojima je taj i drugi simboli vezani za NDH suprotan Ustavu - i to bez izuzetka, piše zagrebački Jutarnji list.

Nakon incidenta u Okučanima, gdje su se pripadnici HOS pojavili u majicama na kojima je ispisan poklič “za dom spremni” Božinović je tvrdio da, prema mišljenju direktora policije, učesnici obilježavanja 25.godišnjice vojno policijske akcije Bljesak, nisu prekršili zakon.

Tu tvrdnju, prema Jutarnjem, Božinović zasniva na stavu Vijeća za suočavanje s naslijeđem totalitarnih režima, koje je formirao aktuelni premijer Andrej Plenković, a prema čijem mišljenju je isticanje tog pozdrava dozvoljeno izuzetno u komemorativne svrhe.

Međutim, Ustavni sud Hrvatske je, piše Jutarnji, tokom 2016. i 2017. godine donio čak četiri odluke u kojima je zauzeo jasan, decidiran stav - javno isticanje pozdrava “za dom spremni” i drugih simbola vezanih za NDH suprotno je Ustavu RH, i to bez izuzetka, podsjeća zagrebački dnevnik.

Ustavni sud je, navodi se, u tim odlukama konstatirao da je riječ o službenom pozdravu NDH i ustaškog pokreta “koji je iznikao iz fašizma, zasnovanog, između ostalog, i na rasizmu pa time simbolizuje mržnju prema ljudima drugačije etničke i vjerske pripadnosti i predstavlja manifestaciju rasističke ideologije i potcijenjivanja žrtava zločina protiv čovječnosti”.

Prvu odluku o nedopuštenosti isticanja tog pozdrava u javnom prostoru Ustavni je sud doneo 25. maja 2016. godine. Tom je odlukom Ustavni sud odbio ustavnu tužbu bivšeg čelnika Hrvatske čiste stranke prava Josipa Miljka kojom je on tražio ukidanje osuđujuće presude Prekršajnog suda u Karlovcu, koji ga je novčano kaznio zbog izvikivanja spornog pokliča.

Drugu odluku Ustavni sud doneo 18. oktobra 2016. a povodom ustavne tužbe koju je podnio G. H., zatvorenik iz zatvora u Glini, koji je tvrdio da mu je Županijski sud u Sisku povredio ustavno pravo na slobodu dopisivanja kad mu je zabranio da svojoj djeci i prijateljima iz zatvora šalje pismo adresirano na Nezavisnu Državu Hrvatsku i s pozdravom “za dom spremni”.

Ustavni je sud njegovu tužbu odbio zaključivši da je Županijski sud u Sisku bio u pravu.

Trećom odlukom, od 8. novembra 2016., Ustavni je sud odbio tužbu fubalera Josipa Šimunića protiv pravosnažne presude kojom ga je Visoki prekršajni sud proglasio krivim zbog izvikivanja pozdrava “za dom spremni” na stadionu u novembru 2013. godine.

I, najzad, četvrtu odluku Ustavni sud donio 10. oktobra 2017., a njome je Opštinskom vijeću Čačinci naložio da ukine odluku o da se jedan ulica u Slatinskom Drenovcu nazive “Deseti april”, što je, inače, dan kada je osnovana NDH.

Šefica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, Sanja Barić, vrlo je jasna po pitanju upotrebe ovog pokliča.

“Pravna struka u Hrvatskoj nema nikakvih dilema, ni sadržajnih ni formalnopravnih, oko toga da je pozdrav ''za dom spremni'' nedopušten. Umjesto da se isticanje tog pozdrava jasno sankcioniše, baca se prašina u oči tvrdnjama da se radi “o kompleksnom pitanju koje treba razmotriti”. To nije istina. Istina je samo da ne postoji politička i državnička hrabrost da se sprovedu Ustav, zakoni i odluke Ustavnog suda, tj. nema političke volje za ponašanjem koje je u skladu pravnim istinama. A političke hrabrosti nema jer političke stranke manipulišu glasovima za koje vjeruju da će ih na taj način dobiti”, rekla je Barić za Jutarnji.

Đorđe Gardašević, vanredni profesor ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu, na isto pitanje kaže da Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću, koje je stava da ustaški poklič može da se koristi na komemoracija, ne može biti izvor prava.

“S druge strane, prema Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu RH, odluke i riješenja Ustavnog suda su obvezujući”, kaže Gardašević I ističe da je ustavna funkcija Ustavnog suda da garantuje poštovanje I primjenu najvišeg državnog akta.

“Na taj su način akta Ustavnog suda obvezujući i za sudove i za vladu”, jasan je Gardašević.

Vlada je, prema njegovim riječima, obavezna ne ignoriše stav Ustavnog suda, kao I da obezbjedi sprovođenje odluka I riješenja te najviše pravosudne institucije u državi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.