Strategija o (ne)rješavanju predmeta ratnih zločina propala, istrage na čekanju

Banjaluka - Rok za rješavanje najsloženijih slučajeva ratnih zločina istekao je prije gotovo godinu, a s obzirom na to da mnogi predmeti još leže u ladicama tužilaca na nivou BiH, Republika Srpska će zatražiti analizu dosadašnjeg rada na strategiji, te utvrđivanje odgovornosti za probijanje rokova.

Strategija za rad na predmetima ratnih zločina usvojena je 29. decembra 2008. godine. Najsloženiji i najprioritetniji predmeti, kako je propisano, trebalo je da budu završeni u roku od sedam godina, a rok za to istekao je prošlog decembra. Ostali predmeti ratnih zločina trebalo bi da budu završeni u periodu od 15 godina od usvajanja strategije.

Da mnoge stvari ne idu prema utvrđenom planu, upozoreno je u informaciji Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica koju će poslanici Narodne skupštine RS razmatrati na sjednici zakazanoj za 6. decembar.

Direktor Centra Milorad Kojić, koji je i član Nadzornog tijela za praćenje realizacije strategije, kaže da je Tužilaštvo BiH zatražilo da važenje ovog dokumenta bude produženo za još tri godine, što je neprihvatljivo.

- Bio sam protiv, jer ćemo opet doći u istu poziciju kao sada. Strategija mora da pretrpi značajne izmjene, jer je zastarjela. Neke ciljeve treba izmijeniti, neke dopuniti, ali i odrediti odgovornost onih kojih sprovode te strateške ciljeve, što do sada nije utvrđeno. Dakle, potrebno je izvršiti analizu zbog čega ona nije sprovedena, na koji način je treba dopuniti i odrediti odgovornost, jer dok toga nema, Tužilaštvo i Sud BiH će se ponašati kako hoće - kazao je Kojić.

Iz Centra upozoravaju da najsloženiji predmeti moraju biti procesuirani u roku, jer se u suprotnom može desiti da neki ostanu nekažnjeni, s obzirom na proteklo vrijeme od momenta njihovog izvršenja.

- Treba imati na umu da biološki nestaju svjedoci, počinioci i druga lica koja su od značaja za postupak, a cilj procesuiranja nije nekažnjavanje zločina, već upravo njihovo kažnjavanje i satisfakcija žrtvama i njihovim porodicama u vidu osuđujućih presuda - kazao je Kojić.

Tužilaštvo BiH je u informaciji upućenoj Nadzornom tijelu, koja je sastavni dio informacije, navelo podatak da kod njih, zaključno sa 18. februarom 2016. godine, u radu ima 2.561 neriješen predmet ratnih zločina.

Jedan od problema je, prema navodima Centra, "cijepanje" predmeta jer su tužioci Tužilaštva BiH time rješavali manje složene predmete što je, prema strategiji, predviđeno da bude u nadležnosti entitetskih tužilaštava.

U informaciji su posebno naglašeni predmeti koji još čekaju u ladicama, a koji se odnose na zločine počinjene nad Srbima. To su masovni zločini nad građanima srpske nacionalnosti u Sarajevu, ubistvo 33 Srba u selu Čemerno, predmeti "Atif Dudaković", "Dobrovoljačka ulica", "Tuzlanska kolona" i drugi.

Član Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu u Narodnoj skupštini RS Stevo Joksimović naglašava da treba podržati napore koje ulaže Republički centar jer na neke stvari mora biti stavljena tačka. Ipak, kako kaže, nije optimističan.

- Mnogo je vremena prošlo, a da je bilo volje, stvari su mogle da idu efikasnije. Volio bih da se neke stvari pokrenu, ali ne vidim da tu ima saglasnosti - rekao je Joksimović.

Tegeltija

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Milan Tegeltija, koji je i predsjednik Nadzornog odbora za praćenje sprovođenja strategije, izjavio je prije nekoliko dana da se veliki predmeti ratnih zločina nalaze dugo u Tužilaštvu BiH i da je to nedopustivo. Naglasio je i da je siguran da ima i subjektivnih okolnosti jer oni koji su radili na njima nisu uložili dovoljno napora da ih završe.

Stavovi RS

- analizirati dosadašnji rad

- izmijeniti strateške ciljeve

- utvrditi princip odgovornosti

- ubrzati prenos predmeta entitetima

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.