Strane sudije postale prepreka na putu ka EU

BANjALUKA - Otvaranje priče o potrebi reforme Ustavnog suda BiH u Evropskom parlamentu može biti jak vjetar u leđa domaćim snagama u nastojanjima da to pitanje stave među prioritete BiH, imajući u vidu da je to i obaveza i zadatak na njenom putu ka punopravnom članstvu u EU.

Ustavni sud BiH se sastoji od devet članova, od kojih tri bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, a u proteklim godinama u Parlamentu BiH je, zbog protivljenja Bošnjaka, palo nekoliko prijedloga zakona iz Srpske koji su išli u pravcu zamjene stranih sudija domaćim stručnjacima.

Taj stav je sastavni dio prijedloga rezolucije o reformi Ustavnog suda i to prestankom mandata stranim sudijama koji je u Evropski parlament uputila francuski poslanik Žili Lešante, jasno naznačivši da su se u proteklom periodu međunarodne sudije, kršeći načelo nepristrasnosti, često priklanjali na stranu bošnjačkih sudija te su tako donosili odluke na temelju više političkih nego pravnih kriterijuma.

Sagovornici “Glasa Srpske” ocijenili su da je ovaj potez značajan za BiH, a ne samo za stavove Republike Srpske i njenih zvaničnika, posebno imajući u vidu da je i Evropska komisija, prilikom davanja pozitivnog mišljenja o zahtjevu BiH za dobijanje kandidatskog statusa za članstvo u EU, u zadacima koje je ispostavila domaćim vlastima kao uslov za dobijanje kandidatskog statusa kao jedan podvukla i razmatranje statusa stranih sudija.

Delegat srpskog naroda u Parlamentu BiH i član ustavno-pravne komisije u Domu naroda Lazar Prodanović (SNSD) ističe da se o ovom pitanju mora govoriti, jer je jedno od ključnih za BiH. To svi, dodao je, moraju shvatiti.

- BiH nema šta da očekuje od sticanja statusa kandidata, a da ne govorimo o članstvu, dok u sastavu suda imamo strane sudije. Njihov mandat treba okončati, a tek bi bilo ohrabrujuće usvajanje te rezolucije. O ovome treba voditi raspravu i dijalogom doći do rješenja - istakao je Prodanović, koji je dio i parlamentarnih komisija koje se bave evropskim pitanjima i ispunjavanjem uslova na putu ka članstvu u EU.

Prodanović ne očekuje da će ovo pitanje ponovo ubrzo doći na dnevni red, ali je i dodao da bi BiH ispunjavanjem prve grupe zadataka, među kojima nije ovo pitanje, pokazala, ipak, da želi naprijed.

Inicijativu podržava profesor ustavnog prava Mile Dmičić.

- Neprihvatljivo je svako dalje prisustvo stranih sudija u Ustavnom sudu BiH. Zbog njihovog prisustva BiH nema puni suverenitet i nalazi se pod međunarodnim starateljstvom. Potreban nam zakon o Ustavnom sudu BiH, a treba ovdje ukazati na to da je i ova posljednja inicijativa doprinos nastojanju Srpske da ispravi greške u vezi sa ovim sudom, a posebno u predvečerju 25 godina od Dejtona - istakao je Dmičić.

Predsjednik Evropskog pokreta u BiH Predrag Praštalo je kazao da živi za dan kada će BiH biti suverena i napreduje na putu ka EU. Najbolje bi bilo, kaže, da su stranci samo partneri i da zemlja, na osnovu dogovora i kompromisa, može sama da normalno funkcioniše, kao i mnoge druge.

Argumenti u Ustavu

Zvaničnici Srpske su u jednom od predloženih zakona o Ustavnom sudu BiH naveli da je ustavni osnov za njegovo donošenje sadržan u samom Ustavu BiH. Isticali su da Parlament BiH ni nakon 15 godina nije donio zakon koji će na drugačiji način propisati izbor troje stranih sudija koje je izabrao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava te da način glasanja u Ustavnom sudu BiH mora biti prilagođen stanju u BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.