Stop za ublažavanje i novčani otkup zatvorskih kazni

Sarajevo - Mogućnost da lica koja su se borila na stranim ratištima ublaže sebi kaznu priznanjem ili da je novčano otkupe navela je SDS na to da predloži ukidanje takvog postupka, dok SNSD smatra da je problem u davanju velike nadležnosti Savjetu ministara BiH.

Lica koja pred Sudom BiH priznaju da su bila na stranim ratištima i zbog toga dobiju ublaženu kaznu i mogućnost da je novčano otkupe podstakla je Klub SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH da predloži ukidanje takvog postupka.

Predstavnički dom je prihvatio zaključak kojim se "zadužuje Savjet ministara BiH da u roku od 30 dana u Parlamentarnu skupštinu BiH dostavi izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kojima se onemogućava ublažavanje kazne i zamjena kazne zatvora novčanom kaznom za krivična djela iz člana 162b. Krivičnog zakona".

To obuhvata i "krivično djelo terorizam i druga krivična djela za koja Savjet ministara BiH procijeni da su posebno društveno opasna ili vrijeđaju dostojanstvo ličnosti i moral".

U obrazloženju prijedloga navodi se da je uvođenjem u Krivični zakon BiH krivičnog djela "protivzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim snagama" intencija bila sankcionisanje opasnog ponašanja i unapređenje borbe protiv terorizma, ali je praksa pokazala nešto drugo.

Šef Kluba poslanika SDS-a u Predstavničkom domu Aleksandra Pandurević pojašnjava da je javnost uznemirila činjenica da lica koja odlaze na strana ratišta, prije svega u Siriju, više puta priznaju svoju krivicu, dobiju ublaženu kaznu i na kraju bivaju osuđena na zatvorsku kaznu od godinu dana sa mogućnošću da tu kaznu otkupe.

"Od šest lica koja su pravosnažno osuđena, čak četiri su dobila samo godinu dana zatvorske kazne zato što su to priznali", ističe Pandurevićeva i napominje da je riječ o društveno opasnim licima.

U ostala dva slučaja, jednom licu je izrečena zatvorska kazna u trajanju od tri godine i šest mjeseci, a drugom godinu i šest mjeseci. Nepravosnažno je osuđeno jedno lice na zatvorsku kaznu od godinu dana.

Pandurevićeva ističe i da je u konsultacijama sa pravnim stručnjacima uočeno i da postoji još krivičnih djela pri kojima dolazi do ublažavanja zatvorskih kazni i njihovog novčanog otkupa, nakon čega se takva lica nađu na slobodi, što je u suprotnosti sa društvenim moralom.

Ona je kao primjer navela slučajeve silovanja, trgovine ljudima ili trgovine narkoticima.

"Neko prizna da je to radio, dobije godinu dana zatvora, otkupi kaznu i onda se ponovo nađe na ulici gdje mladim ljudima prodaje drogu", pojašnjava Pandurevićeva, ukazavši da zatvorska kazna za cilj ima i resocijalizaciju.

Govoreći o SDS-ovoj inicijativi, šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Staša Košarac izjavio je Srni da je ova stranka više puta do sada tražila jači angažman bezbjednosnih i pravosudnih institucija kada je riječ o ovom problemu.

"Nesporno je dokazano da je u BiH bilo nekoliko terorističkih napada, što dovoljno govori da je neophodno da bezbjednosne i pravosudne institucije u BiH treba da na adekvatan način pristupe rješavanju tog problema, jer je to jedan od najvećih bezbjednosnih izazova ne samo u BiH, nego i u svijetu", naglašava Košarac.

On nije siguran da bošnjačka politička elita ulaže dodatne napore da to pitanje na adekvatniji način stavi na dnevni red.

On naglašava da icijativa SDS-a nije sporna kada je riječ o borbi protiv terorizma, ali da u njoj postoji nešto što može da izazove i drugačiji odnos od željenog.

Prema njegovom mišljenju, posljednji dio inicijative izuzetno je problematičan - tu se pominje da Savjet ministara BiH treba da procijeni koja su to krivična djela koja su naročito društveno opasna ili vrijeđaju dostojanstvo ličnosti i moral.

"Problem je da se daje pravo Savjetu ministara BiH da procijeni koja su to druga krivična djela posebno društveno opasna, jer smo svjesni činjenice da Savjet ministara BiH definiše politike koje su u suprotnosti sa interesima Republike Srpske.

Pri tome, ljudi koji dolaze iz takozvanog Saveza za promjene omogućavaju i propuštaju takve odluke Savjeta ministara BiH u interesu politika koje zastupa SDA", navodi Košarac.

On smatra da se ne smije dozvoliti da Savjet ministara BiH ima tu vrstu političkog i drugog komoditeta da bi mogao sam da procjenjuje i predlaže "s obzirom na činjenicu da su kadrovi takozvanog Saveza za promjene pokazali da vode vrlo anemičnu politiku koja je suprotna interesima Republike Srpske, a koja je u skladu sa interesima njihovih partnera, a prije svega SDA".

"Takvo njihovo djelovanje podsjeća nas na političke igre Bakira Izetbegovića. Institucije Republike Srpske imaju veoma negativna iskustva sa Savjetom ministara BiH i ne smijemo dozvoliti da on sam procjenjuje", poručuje Košarac.

Pravnik Krstan Simić dijeli mišljenje da je kaznena politika blaga u slučajevima odlazaka i povratka lica sa stranih ratišta.

"Terorizam je danas jedna od najvećih prijetnji društvenim vrijednostima", rekao je Simić Srni.

On kaže da su zaprijećene relativno dobre kazne, ali je pitanje kaznene politike sudova zašto ne primjenjuju one kazne koje bi bile primjerene društvenoj prijetnji krivičnog djela za koje se određeno lice goni.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.