Stoltenberg: Bilo je važno biti protiv Srba

Prag - Bivši izaslanik UN tokom rata u BiH Torvald Stoltenberg ispričao je, 20 godina poslije početka tog rata, kako je za strane diplomate u tim vremenima bilo poželjno da budu protiv Srba - da bi izbjegli kritike i bili prihvaćeni.

- Od prvog dana rata znao sam da, ako želite da bude u potpunosti prihvaćeni, odnosno da izbjegnete kritike, trebalo je da budete protiv Srba, podržavate Bošnjake i gledate kroz prste Hrvatima - rekao je Stoltenberg u intervjuu Radiju Slobodna Evropa.

Oni koji su, poput njega, podržavali jednu ili drugu stranu “na osnovu konkretnog razvoja događaja na terenu,” bili su izloženi žestokim kritikama, dodao je.

Stoltenberg, koji je zbog želje da bude nepristrasan, bio kritikovan da je prosrpski orijentisan, kaže da je na kraju bio prinuđen da umjesto srpskog koji je naučio tokom diplomatske službe u Beogradu u pregovorima koristi engleski.

Zamjerano mu je što, kada govori srpsko-hrvatski jezik, previše koristi srpsku varijantu, a premalo hrvatsku.

- Tačnije, da je moj akcenat previše srpski. Zbog toga sam nastavio da koristim engleski, tako da mi znanje srpsko-hrvatskog jezika nije mnogo pomoglo u pregovorima - rekao je on.

Stoltenberg je istakao da ni tada nije želio - kao ni sad - da bude sudija već da kao izaslanik UN doprinese zaustavljanju rata.

Po njegovom mišljenju, mirovni plan iz 1993. godine bio je povoljniji za Bošnjake od Dejtonskog sporazuma, ali su ga oni odbili na sugestiju SAD.

O ulozi Sjedinjenih Država, Stoltenberg je rekao su “svojevremeno otežale postizanje dogovora”.

Stoltenberg je objasnio da se najprije nadao da će se SAD mnogo ranije uključiti u pregovore, ali da je uvažio odgovor tadašnjeg američkog predsjednika Klintona da je to evropsko pitanje.

- Smatrao sam da je to korektan pristup. Međutim, SAD se nisu u potpunosti povukle iz te regije, već su stajale sa strane i davale instrukcije nekima od učesnika, što je, zapravo, veoma otežavalo postizanje dogovora - ukazao je bivši norveški ministar.

Stoltenberg je podsjetio da su lord Oven, kao predstavnik EU, i on, u ime UN uspjeli da u jesen 1993. godine izdejstvuju usmeni pristanak sve tri strane na mirovni sporazum, ali da su predstavnici Bošnjaka potom saopštili da ne mogu da prihvate taj dokument, jer su ih tako savjetovale američke vlasti.

- Kao razlog je navedeno da bi veoma mala teritorija pripala Bošnjacima. Naime, prema sporazumu je bilo predviđeno da dobiju 33.3 odsto teritorije. Danas poslije Dejtona, u suštini kontrolišu između 26 i 28 odsto zemlje. Sporazumom iz 1993. bilo je predviđeno stvaranje tri jedinice unutar BiH - bošnjačke, srpske i hrvatske – naglasio je on.

Po njegovim riječima, razlika između prijedloga sporazuma iz 1993. i Dejtona, od kojih nijedan nije savršen, jeste u tome što je rat trajao dvije godine duže.

U tom periodu je ubijeno na hiljade ljudi, a na desetine hiljade ih je izbjeglo.

Na pitanje kako naći izlaz iz sadašnje situacije budući da je BiH još uvijek u velikoj mjeri podjeljena po etničkim linijama i kao država nefunkcionalna Stoltenberg je rekao da odluke o životu u miru treba da donose ljudi u BiH, a ne bilo ko drugi, uključujući SAD.

- Ja sam uvjeren da će sva ova pitanja biti rješena i to bez rata. Smatram da situacija u BiH nije najopasnija na Balkanu. Mnogo sam zabrinutiji zbog stanja na Kosovu - zaključio je on, ne obrazlažući detaljnije svoj stav o pokrajini.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.