Foto: Štediše stigle na korak od svog novca
Banjaluka - Ministarstvo finansija Slovenije pozvalo je juče devizne štediše bivše Ljubljanske banke iz BiH da podnesu zahtjev za vraćanje stare devizne štednje, a to će moći učiniti od 1. decembra ove do kraja 2017. godine.
Slovenija je započela proces vraćanja 250 miliona evra koje je oko 130.000 prijeratnih štediša iz BiH čuvalo u bivšoj Ljubljanskoj banci. Na to je vlasti u Ljubljani obavezala prošlogodišnja presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Sud je utvrdio da je Slovenija dužna da obešteti štediše Ljubljanske banke u BiH i Hrvatskoj, kojima njihov novac nije bio dostupan od raspada nekadašnje SFRJ. Slovenija je ove godine donijela zakon kojim je implementirala presudu.
Javni poziv i uputstvo za prijavu i verifikaciju štednje objavljen je u više dnevnih listova u BiH. Na primanju zahtjeva štediša radiće tridesetak službenika koji su zaposleni upravo za taj posao. Slovenački Fond za nasljedstvo će provjeravati opravdanost zahtjeva i iznos svakog pojedinačnog neisplaćenog potraživanja te vršiti obračun pripadajuće kamate.
- Rok za donošenje rješenja je tri mjeseca od podnošenja potpune dokumentacije. Svakom štediši čiji je zahtjev opravdan biće poslat informativni proračun po kome će, ukoliko ne bude uložen prigovor, štediši biti isplaćen pripadajući iznos 30. dana od dana pravosnažnosti proračuna - navedeno je u javnom pozivu Ministarstva finansija Slovenije.
Predsjednik Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH Amila Omersoftić savjetuje štedišama da što prije dostave popunjen obrazac i potrebnu dokumentaciju koji moraju biti ovjereni i prevedeni na slovenački jezik.
- Moj savjet štedišama je da uz zahtjev za verifikaciju obavezno pošalju i zahtjev za izvršenje presude - kaže Omersoftićeva.
Objašnjava da bi štediše trebalo da pošalju i obračun svojih potraživanja, odnosno koliko im Slovenci moraju uplatiti kako bi bile izbjegnute komplikacije.
- Ukoliko predračun nakon verifikacije zahtjeva bude netačan to sa sobom povlači i potencijalne sudske postupke u Sloveniji. Naš cilj je, međutim, da ih izbjegnemo - kaže Omersoftićeva.
Štediše iz RS koje su dio ili cjelokupnu štednju prodale posredstvom APIF-a, odnosno pretvarale štednju u vaučere koji su kasnije prodati, moraće dostaviti i potrebnu dokumentaciju o eventualnoj prodaji dijela potraživanja.
- Štedišama koji su dio potraživanja pretvorili u vaučere i prodali ih biće isplaćena razlika između ukupnog potraživanja i dijela prodate štednje - naglasila je Omersoftićeva.
Dugogodišnja pravna bitka štediša da dođu do svog novca stigla je do posljednjeg koraka. Procjena je da će prve štediše biti podmirene u drugom kvartalu sljedeće godine. Novac bi najprije mogle dobiti štediše iz Hrvatske, jer će verifikacija zahtjeva štediša nekadašnje Ljubljanske banke Sarajevo, kako upozorava slovenačko Ministarstvo finansija, početi nakon dobijanja kompletne dokumentacije te banke od vlasti u BiH o čemu još vode pregovore.
Vlada Slovenije procjenjuje da će za podmirenje svih štediša bivše Ljubljanske banke u inostranstvu biti potrebno 385 miliona evra. Na okončanje spora sa Slovenijom najvjerovatnije će se odlučiti i oko 8.000 štediša čijih se 160 tužbi nalazi u postupku u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
ZAHTJEV ZA VERIFIKACIJU MORA SADRŽAVATI
podatke o štediši
ime i adresu stalnog prebivališta mogućeg zakonskog zastupnika
podatke o neisplaćenom starom deviznom potraživanju
u slučaju dobijanja potraživanja nasljedstvom navesti pravnog nasljednika i osnove za nasljedstvo
adresu za uručivanje ako nije ista kao adresa prebivališta
DOKUMENTA KOJA TREBA PRILOŽITI
kopija ovjerene devizne knjižice ili ugovora o depozitu
kopija ličnog dokumenta štediše
punomoć ili drugi pravni akt o zastupanju
pravni akt koji je osnova za pravno nasljedstvo
dokaz o vlasniku i broju transakcionog računa na koji će biti uplaćeno potraživanje
pismenu izjavu štediše sa preuzimanjem materijalne i krivične odgovornosti da neisplaćeni dio štete nije prenesen na drugu osobu
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.