Stečaj odnio milione i podijelio 50.000 otkaza

Banjaluka - Republika Srpska i njene institucije i fondovi ostali su bez 128 miliona maraka potraživanja u preduzećima koja su od početka 2008. do polovine 2011. godine otišla u stečaj, dok je od donošenja Zakona o stečajnom postupku oko 50.000 radnika ostalo bez posla.

Pokazala je to revizija učinka koju je sprovela Glavna služba za reviziju javnog sektora RS. Revizijom je obuhvaćen period od početka 2008. do sredine 2011. godine u kojem je pokrenuto 420, a zaključeno 370 stečajnih postupaka.

U izvještaju revizora navodi se da stečajni postupci nisu ispunili zadate ciljeve, da tek svaki pedeseti stečaj završi reorganizacijom stečajnog dužnika, a da postupci traju i do sedam godina.

Revizori su utvrdili brojne nedostatke u stečajnim postupcima ocijenivši da efekti okončanih stečajeva nisu u funkciji zadatih ciljeva, namjera i opredjeljenja zakonodavca i strateških dokumenata Vlade RS.

- Ovakvi rezultati imaju značajne posljedice na budžet RS i finansijsku poziciju njenih institucija i fondova, tako da su ostali uskraćeni za oko 128 miliona maraka priznatih potraživanja - naveli su revizori.

Utvrđeno je da je Vlada u okviru programa za socijalno zbrinjavanje radnika koji su u procesu privatizacije, stečaja i likvidacije ostali bez zaposlenja izdvojila oko 75 miliona maraka.

- Da bi umanjila negativne posljedice stečajnih postupaka, odnosno spriječila prodaju imovine velikih preduzeća u bescjenje i oživjela njihove kapacitete, Vlada je kupila 22 preduzeća u stečaju, za šta je iz budžeta RS izdvojeno oko 65 miliona KM - navedeno je u izvještaju.

Povjerioci kratkih rukava

Revizijom je utvrđeno da se u strukturi zaključenih stečajnih postupaka više od polovine odnosi na postupke zaključene zbog nedostataka i nedovoljnosti stečajne mase.

 - Svaki četvrti stečajni postupak je zaključen prodajom imovine stečajnog dužnika i diobom novčanih sredstava povjeriocima, a tek svaki pedeseti reorganizacijom stečajnog dužnika - navode revizori u izvještaju.

Dodaje se da je ovakva struktura zaključenih stečajnih postupaka uslovljena time da se uglavnom radi o preduzećima kojima je imovina do otvaranja stečajnog postupka u potpunosti obezvrijeđena ili o društvima sa ograničenom odgovornošću koja nemaju imovinu.

Revizori su otkrili da su primjetna značajna odstupanja kada je u pitanju odnos između knjigovodstvene i procijenjene vrijednosti preduzeća, te prodajne cijene u stečajnim postupcima koji su okončani diobom.

- U stečajnim postupcima povjerioci naplaćuju manje od petine svojih potraživanja, dok preostale četiri petine nisu naplaćene, većim dijelom zbog nedostatka stečajne mase, a manjim zbog nepriznavanja potraživanja od strane stečajnih upravnika - navedeno je u izvještaju.

Revizori navode da su najveći povjerioci u stečajnim postupcima institucije javnog sektora na koje se odnosi oko dvije trećine potraživanja. Tri najveća povjerioca iz javnog sektora u ovim postupcima su Poreska uprava, Fond PIO i Fond zdravstvenog osiguranja RS, a stepen naplate njihovih potraživanja iznosi tek oko deset odsto.

Upravnici i trajanje postupka

Revizijom je utvrđeno da čak tri četvrtine stečajnih postupaka nije pokrenuto u zakonskom roku od 60 dana od dana nastanka platežne nesposobnosti preduzeća, dok je polovina stečajnih dužnika bila platežno nesposobna duže od dvije, a oko 30 odsto duže od četiri godine. U izvještaju je upozoreno da se nepravovremenim pokretanjem stečajnog postupka propušta prilika da se sačuvaju sredstva, što je preduslov većeg stepena namirenja povjerilaca.

- Vidljiv je trend povećanja broja pravnih lica koja su platežno nesposobna, a broj pravnih lica kojima je barem jedan račun blokiran duže od 60 dana povećao se za oko 70 odsto. Broj pravnih lica kojima su računi blokirani duže od 60 dana se udvostručio i sredinom 2011. godine bilo ih je više od 3.000 - istaknuto je u izvještaju.

U RS je od donošenja Zakona o stečajnom postupku licencu dobilo 98 stečajnih upravnika. Njih deset odsto nije bilo angažovano u stečajnim postupcima u periodu od 2008. do 2011. godine, dok su pojedini vodili istovremeno i po 15 slučajeva.

- Više od dva postupka, sa presjekom stanja na kraju juna 2011. godine, vodio je 41 stečajni upravnik. Tri stečajna upravnika su krajem juna 2011. godine vodila 46 stečajnih postupaka - navode revizori.

Za razliku do povjerilaca i radnika, stečajni upravnici su izvukli korist od stečajnih postupaka. Revizija je utvrdila da nagrade stečajnim upravnicima u prosjeku čine trećinu ukupnih troškova postupka.

- Mjesečne nagrade stečajnim upravnicima odobrene ili određenje rješenjem stečajnog sudije kreću se od 500 do 1.800 KM. Nagrade isplaćene privremenim stečajnim upravnicima, odnosno likvidacionim upravnicima kreću se od 200 do 2.500 KM - navedeno je u revizorskom izvještaju.

Utvrđeno je da stečajni postupci u RS traju između jednog dana i sedam godina.

- Polovina stečajnih postupaka trajala je duže od godinu, a svaki treći postupak je trajao duže od dvije godine. Najduže su trajali stečajni postupci zaključeni diobom stečajne mase, odnosno podjelom sredstava povjeriocima i reorganizacijom - ističe se u izvještaju i pojašnjava da su glavni razlozi produženja postupka neriješeni imovinsko-pravni odnosi, neuspješne licitacije za prodaju imovine i proceduralne žalbene mogućnosti.

Preporuke

Revizija je dala i preporuke za ostvarivanje ciljeva stečajnih postupaka.

Jedna od njih je promocija stečaja kao mehanizma za unapređenje tržišta, zatim oporavak perspektivnih i eliminisanje neprofitabilnih privrednih subjekata.

- Potrebno je urediti sistem praćenja platežne nesposobnosti te obezbijediti efikasnu kontrolu pravovremenosti pokretanja stečajnih postupaka, a trajanje postupka skratiti i svesti u rokove predviđene zakonom - naveli su revizori.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.