Stavljena tačka na prvi dio procedure za usvajanje najvišeg pravnog akta Srpske

BANjALUKA - Republika Srpska ima puno pravo da donese novi ustav u skladu sa dejtonskim principima, a uskoro bi trebalo da bude poznato da li će najviši pravni akt biti usvajan u Narodnoj skupštini ili će biti organizovan ustavni referendum.

Nacrt novog ustava je usvojen na posebnoj sjednici republičkog parlamenta 13. marta, u vrijeme najveće političke krize u BiH od Dejtona do danas, zbog čega dio političara upozorava da ovo nije pravo vrijeme za taj posao, a tada je prihvaćen zaključak o upućivanju nacrta u raspravu u trajanju od 30 dana. 

Članovi radne grupe, koja je formirana da pomogne skupštinskom Odboru za ustavna pitanja u izradi novog ustava, su tokom rasprava naglašavali da je postojeći Ustav iz 1992. godine pretrpio brojne izmjene kroz amandmane, među kojima je enorman broj nametnutih od strane visokih predstavnika. Član Radne grupe za izradu novog ustava Ljubinko Mitrović kaže za "Glas" da su se javne rasprave pokazale kao pun pogodak. Pokazuje i to da se pravo Srpskoj i srpskom narodu da radi na ovom pitanju ne može osporiti. 

- Nema nijednog argumenta koji bi govorio suprotno. Pozivam i sve one koji smatraju da Srpska nema to pravo da to i argumentovano obrazlože. Sve se dovodi u političku priču i komentariše na politički način, a o sadržaju, kao drugom dijelu, se da diskutovati. To je nešto drugo i legitimno - rekao je. 

Kada je tajming u pitanju, smatra da je vrijeme pogođeno. 

- Nakon silnih ataka i prenošenja nadležnosti, vrijeme je da se i ustavom kaže da nema više prenošenja nadležnosti. Treba nam ustav koji će biti savremen, moderan, jasan i nedvosmislen. Mora da sadrži osnovne postulate i ljudskih prava i sloboda, vladavine zakona, a sve to je sadržano u njemu - zaključio je Mitrović. 

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić kazao je da će članovi Radne grupe i skupštinskog Odbora za ustavna pitanja razmatrati prijedloge i primjedbe koje su se čule. 

- Ako se glasa u Skupštini, rok za slanje prijedloga u proceduru je pet mjeseci poslije javne rasprave, a ako ne bude upućen u tom roku, smatra se da je povučen. Druga varijanta je ustavni referendum. U prvoj varijanti treba vidjeti da li bi bilo tajno ili javno glasanje, a u drugoj da li je referendum iznad svih politika i da li ustav treba donijeti na referendumu kao najpravednijem načinu izražavanja volje građana - rekao je za "Glas" Stevandić koji je takođe odbacio navode pojedinaca da ovo nije vrijeme za donošenje najvažnijeg akta svake zemlje. 

- Nisu se pojavili na raspravama, nisu organizovani nikakvu tribinu o tom pitanju, davali su uglavnom političke izjave u federalnim medijima - rekao je Stevandić koji je predsjednik Odbora za ustavna pitanja. 

Predloženi novi ustav čini 150 članova. Izražena je opredijeljenost za poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, uz stav da Srpskoj pripadaju sve državne funkcije i nadležnosti, osim onih koje su članom tri Ustava BiH izričito predviđene kao nadležnosti institucija BiH. Predviđeno je i pravo na samoopredjeljenje, uvođenje Vojske Srpske, ukidanje Vijeća naroda i potpredsjednika, proglašenje Banjaluke za glavni grad jer je to još Sarajevo, dok bi Istočno Sarajevo, odnosno Pale, mogle da budu njena prestonica. 

Za usvajanje novog ustava potrebna je dvotrećinska većina, a u ovom momentu to znači da su potrebni i glasovi iz opozicije.

Intervencije 

Ustav Srpske je od 1992. do 2011. godine mijenjan i dopunjavan čak 17 puta, sa 122 amandmana, što, prema riječima i pravnika i političara, ukazuje da je ustavnopravni sistem značajno reformisan, mahom pod pritiskom visokih predstavnika. Zbog toga iz republičkog vrha tvrde da je cilj svega upravo da ustavna rješenja budu oslobođena odredaba koje su plod tih intervencija. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.