Staša Košarac: Sud i Tužilaštvo BiH rade po nalozima bošnjačke politike

Totalni je zastoj u Tužilaštvu BiH među predmetima koji su odavno trebalo da budu riješeni kao što je i "Tuzlanska kolona" za koju je Haški tribunal za pet lica dao oznaku "A", a to znači da za ta lica ima dovoljno dokaza da se odmah podignu optužnice. Tužilaštvo BiH je obustavilo istragu.

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" rukovodilac Tima za koordinaciju aktivnosti istraživanja ratnih zločina i traženja nestalih lica Staša Košarac.

- Jedan od zabrinjavajućih podataka je da Sud BiH sudi po dvostrukim aršinima, a za to sve postoje podaci, gdje se za Bošnjake koji su odgovorni za djela ratnih zločina primjenjuje Krivični zakon SFRJ koji predviđa značajno manje kazne, dok se za Srbe primjenjuje Krivični zakon BiH iz 2003. godine, koji predviđa mnogo veće kazne - kaže on.

* GLAS: Pripremljena je informacija za predsjednika RS Milorada Dodika koja bi trebalo da se nađe u Izvještaju o radu Tužilaštva i Suda BiH koji će on uputiti u Narodnu skupštinu RS. Šta piše u toj informaciji?

KOŠARAC: Sve institucije koje su u procesu pronalaska nestalih ili se njihova nadležnost ogleda u procesuiranju zločina dostavili su svoje informacije o tome, a mi ćemo preko republičkog Centra za istraživanje i dokumentovanje ratnih zločina to potpuno obraditi i dostaviti u Kabinet predsjednika RS koji će tu informaciju uputiti u skupštinsku proceduru.

* GLASA: Da li u Informaciji imate podatke o radu Suda i Tužilaštva BiH kada su u pitanju zločini počinjeni nad Srbima?

KOŠARAC: Zaključno sa 31. decembrom 2010. godine Tim MUP-a RS dostavio je 943 izvještaja Tužilaštvu BiH, a danas se kao aktivni u ovoj instituciji nalazi svega 121 predmet. To dovoljno govori da se od 2003. godine pa za ovih osam godina, samo deseti dio izvještaja tretirao u Tužilaštvu BiH. Jedan od zabrinjavajućih podataka je da Sud BiH sudi po dvostrukim aršinima, a za to sve postoje podaci, gdje se za Bošnjake koji su odgovorni za djela ratnih zločina primjenjuje Krivični zakon SFRJ koji predviđa značajno manje kazne, dok se za Srbina koji je eventualno počinio ratni zločin primjenjuje Krivični zakon BiH iz 2003. godine, koji predviđa puno veće kazne. Taj zakon se ne može primjenjivati, jer 2003. nije moglo biti počinjeno krivično djelo ratnog zločina i nema logike da se on primjenjuje retroaktivno.

* GLAS: Svi predmeti koji se nalaze pred Sudom i Tužilaštvom BiH su podjednako važni, ali postoje li određeni koji se izdvajaju, ne po važnosti, već po zahtjevu javnosti da se prije riješe?

KOŠARAC: Totalni je zastoj u Tužilaštvu, među predmetima koji su odavno trebalo da budu riješeni je "Tuzlanska kolona" za koju je Haški tribunal za pet lica dao oznaku "A", a to znači da za ta lica ima dovoljno dokaza da se odmah podignu optužnice. Postupajući tužilac je obustavio istragu, a podigao optužnicu za tri lica po individualnoj odgovornosti za izvršene zločine u Tuzli. Tu je zločin mudžahedina u BiH nad pripadnicima Vojske RS za koji je u Hagu pravosnažno osuđen komandant Armije RBiH Rasim Delić, a nemamo podignute optužnice u BiH. Tu je i logor Dretelj u Čapljini, u tom slučaju je jedno lice pravosnažno presuđeno u Norveškoj, a za drugo se vodi postupak u Švedskoj, dok u BiH još nije podignuta nijedna optužnica. Logor Čelebići, odnosno sportska dvorana Musala u Konjicu, gdje takođe postoji presuda Haga za određen broj lica i neposredno utvrđen zločin, dok niko drugi od prijavljenih lica nije odgovarao iako postoje jasni dokazi dostavljeni Tužilaštvu BiH. Naravno, tu su i slučajevi Dobrovoljačka ulica, Atif Dudaković, Centralni zatvor, logor Viktor Bubanj, Pofalići, Trnovo, Sijekovac. Mi imamo veliki broj prijava za zločine počinjene u Sarajevu, imamo dosije za 3.299 ubijenih Srba od 1992. do 1995. godine, 240 izvještaja u Tužilaštvu BiH po tom osnovu. Tu je i Silos kod Tarčina za koji je sam Alija Izetbegović na 247. sjednici Predsjedništva RBiH utvrdio da je logor za Srbe. Iako su pripadnici policijskih agencija u BiH završili istragu 2008. godine, još nema optužnice.

* GLAS: Može li vlast da "natjera" ove institucije da rade drugačije?

KOŠARAC: Bošnjačka politika i njeni predstavnici kontrolišu rad Tužilaštva i Suda BiH, jer su na političkoj sceni u FBiH i dalje oni koji su bili na vlasti devedesetih godina. Imamo gotovo dirigovane i smiješne stvari da se na dan kada je Jovan Divjak uhapšen, taj dan i Zlatko Lagumdžija ispituje u Tužilaštvu BiH. Sve to govori o tome da je na sceni sarajevski teatar i želja da se definitivno nikada ne otkrije sudbina o nestalim Srbima i da se nikada ne procesuiraju oni koji su činili zločine nad Srbima u BiH. Logično je i jasno da nikada nije došao signal iz Sarajeva da bošnjački političari, akademska zajednica i mediji zločine posmatraju na univerzalan način i uvijek štite svoje, a napadaju druge eventualne ratne zločince.

* GLAS: Tužilaštvo godinama ne podiže optužnice za Dobrovoljačku?

KOŠARAC: Poražavajuće je za BiH da taj proces odavno nije otvoren pred Tužilaštvom BiH, a da oni koji su počinili taj zločin nisu odgovarali. Treba istaći da se JNA povlačila iz Sarajeva i da je tada napadnuta. Da je tom akcijom direktno komandovao Jovan Divjak postoji niz dokaza. Sud treba da utvrdi koliko je on kriv, nezavisno i nepristrasno. Kao što mora da utvrdi i odgovornost Ejupa Ganića, koji je iz Predsjedništva RBiH rukovodio akcijom.

* GLAS: Iz Tužilaštva BiH kažu da bi se istraga o Dobrovoljačkoj mogla završiti polovinom godine?

KOŠARAC: Barašin je davno rekao da će biti procesuiran i Dudaković, pa nismo ništa vidjeli. Prošle godine kada smo polagali vijence u Dobrovoljačkoj, a kada nas je 2.000 policajaca obezbjeđivalo, Barašin je rekao da će biti otvoreno pitanje Dobrovoljačke. Više puta smo čuli laži i obmane. Mi smo dostavili dokaze, a u to koliko je svjedoka ispitivano ne ulazimo, to je nadležnost Tužilaštva BiH.

Referendum

* GLAS: Šta očekujete da će se desiti na referendumu koji je najavljen, a na kojem građani treba da se izjasne da li podržavaju Tužilaštvo i Sud BiH?

KOŠARAC: Treba da bude napravljen kvalitetan dokument koji će se uputiti u NSRS. Jedna od mogućnosti jeste referendum, jer je veoma bitno da se građani izjasne o povjerenju svim spornim institucijama, jer svima nama žele "poturiti" kolektivnu odgovornost i ulogu agresora u svojoj zemlji. Referendum je način da pokažemo da imamo političku hrabrost.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.