Šta znači dolazak američkih tužilaca u Derventu za nekadašnje logoraše u Srpskoj

DERVENTA, BANjALUKA - Tim američkih tužilaca trebalo bi da danas u Derventi sasluša prvu grupu bivših logoraša o strahotama koje su pretrpjeli u zloglasnom logoru za Srbe u vojnom skladištu Rabić na teritoriji tog grada s proljeća 1992, a njihov dolazak i drugima uliva nadu da će konačno na površinu isplivati istina o torturi nad onima srpske nacionalnosti u ratu s početka devedesetih godina.

KLjUČNE INFORMACIJE

• Američki tužioci danas u Derventi počinju saslušanje bivših logoraša.
• Istraga je usmjerena na zločine počinjene u logoru Rabić nad srpskim civilima 1992. godine.
• Postoje indicije da se pojedini osumnjičeni za zločine danas nalaze u SAD.
• Logoraši očekuju da bi američke vlasti mogle pokrenuti postupke deportacije ili izručenja.
• Prema podacima udruženja, tokom rata na prostoru bivše Jugoslavije postojalo je 778 logora za Srbe.

U Derventi su, tokom proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata, dok još nije bila ni formirana Vojska Republike Srpske, hrvatske i muslimanske snage napade lokalno stanovništvo srpske nacionalnosti. Istovremeno, u gradu su formirani logori za Srbe, među kojima je najozloglašenije bilo u Domu vojske i na lokaciji Rabić, gdje je bilo zatočeno 120 Srba, dok je ukupno kroz derventske logore prošlo više stotina srpskih civila.

Predsjednik Udruženja derventskih logoraša Drago Knežević, koji je i sam proživio torturu u tamošnjim logorima, za "Glas Srpske" je potvrdio da bi američki tužioci trebalo da, u pratnji službenika Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH, danas dođu u Derventu, gdje će provesti nekoliko dana.

Zbog ubistava i mučenja zatvorenika su vođeni i procesi pred pravosuđem te su pojedinci i osuđeni na zatvorske kazne, od godinu pa do nekoliko njih.

• Američki tužioci dolaze u Derventu: Pod lupom zločini nad Srbima u logoru Rabić

- Pretpostavka je da se traže informacije o određenim licima koja su bila u Rabiću, a nalaze se danas u Americi da bi tamo mogli da preduzmu svoje dalje mjere kao što su protjerivanje ili izručivanjem našem pravosuđu -rekao je ranije Knežević, dodajući i to da je zbog zlostavljanja civila 2024. na godinu zatvora osuđen Haris Skerlić, a da je u optužnici navedeno da je u tome učestvovao i brat blizanac Muris, koji u momentu te presude nije bio dostupan pravosuđu u Doboju.

- Jedan me je izvodio napolje, naredio mi da kleknem i dao pištolj da se ubijem. Stavio sam ga na sljepoočnicu, povučem, ali opali naprazno i on meni opsuje majku četničku, iz riječi da bi se ubio. Kako sam klečao, udarao me vojničkim čizmama po grudnom košu i licu - ispričao je Knežević, dodajući da je i nakon toga ostao u hangaru na Rabiću, ukopanom pod zemljom, još neko vrijeme.

Predsjednik Udruženja logoraša Srpske Anđelko Nosović, s druge strane, vjeruje da dolazak američkih tužilaca ne daje samo veliki vjetar u leđa da se dođe do pravde u Derventi, već i u drugim slučajevima.

- Ako njih pet dolazi, to ima izuzetno veliku težinu i značaj za logoraše. Njihov dolazak uliva nadu i povjerenje da će, ipak, jednog dana pravda izaći na vidjelo i sustići one koji su činili zločine na ovim prostorima i nad srpskim narodom. Činjenica da je jedna od najmoćnijih sila zainteresovana za ovu temu uliva povjerenje da će se saznati šta se ovdje dešavalo - izjavio je Nosović za "Glas Srpske".

Nada se i da, kako je rekao, pravosuđe BiH kao mašinerija za brisanje ratnih zločina, neće uspjeti da to uradi, jer će Amerikanci to nadgledati.

- Imamo ružna iskustva sa svjedočenjima na Sudu BiH, jer se poslije iskaza pojave mnogi koji se tim ljudima natovare na kičmu i maltene ih optužuju da bi saprali zločine sa ruku onih koji su ih činili - kaže Nosović.

Podaci sa kojima raspolažu, podvukao je, sve govore. Na teritoriji bivše Jugoslavije bilo je 778 logora za Srbe. Samo u BiH ih je bilo 536, u Sloveniji 21, a u Hrvatskoj 221 te u sarajevsko-romanijskoj regiji 126 registrovanih logora i 57 u Posavini koji su bili izuzetno monstruozni i krvoločni.

- Teško je ustanoviti precizan broj logoraša, ali govorimo o oko 50.000 Srba. To su bili protočni bojleri. Svaki dan su dovođeni i ubijani ljudi, a mnogi su nestali u logorima i ne zna im se trag. Imamo podatak da je više od 1.000 ljudi ubijeno u logorima ili umrlo nakon izlaska zbog mučenja i zlostavljanja koja su bila stravična - zaključio je Nosović.

Logori za Srbe

Prema dostupnim podacima, na prostoru bivše Jugoslavije tokom ratova devedesetih godina postojalo je 778 logora i drugih mjesta zatočenja u kojima su bili zatvarani Srbi. Najveći broj, 536, evidentiran je na teritoriji BiH, od čega 126 u sarajevsko-romanijskoj regiji i 57 u Posavini.

U Hrvatskoj je zabilježen 221 logor, dok su 21 logor i mjesto zatočenja evidentirani u Sloveniji. Ovi podaci godinama se koriste kao dio dokumentacije o stradanju srpskog naroda i mjestima na kojima su zatočenici bili izloženi zlostavljanju i kršenju osnovnih ljudskih prava.

Svjedočanstva

Memorijalni centar Republike Srpske dokumentovao je svjedočanstva o zarobljenim Srbima u derventskim logorima.

- Jednom od onih koji su nas tukli morao sam da ližem čizme. Na njima je bila moja krv - svjedoči Ostoja Šarčević za Memorijalni centar, koji je govorio i o trenutku kada je Azra Bašić zaklala zarobljenika Blagoja Đuraša. Strah je dostigao vrhunac kada je zatočenicima saopšteno da će za svaku granatu ispaljenu na Derventu biti ubijen po jedan Srbin.

Čedo Prodić zarobljen je 26. aprila 1992. Do razmjene 12. jula prošao je kroz logore Dom JNA u Derventi, Rabić, Polje i Tulek kod Broda.

- Zarobljenicima su pržili dijelove tijela, nos, uši. Tukli su nas i po noći i po danu. Morali smo da pjevamo ustaške pjesme. To je bio pakao - rekao je.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.