Šta u OHR-u kažu o takozvanoj državnoj imovini

BANjALUKA - Kancelarija visokog predstavnika (OHR) ponovo se oglasila u vezi sa pitanjem takozvane državne imovine u BiH koje opet izbija na površinu

U pisanom odgovoru na pitanja "Glasa Srpske" da li se i kakve aktivnosti u vezi sa ovom temom odvijaju unutar OHR-a ili dijela međunarodne zajednice, ukazali su na stav Ustavnog suda BiH.

- Ustavni sud je bio vrlo jasan: država je nosilac prava vlasništva nad državnom imovinom, a Parlamentarna skupština BiH ima isključivu nadležnost za regulisanje pitanja državne imovine - poručeno je iz OHR-a.

Nisu direktno odgovorili ni na pitanje da li postoji mogućnost da Kristijan Šmit sa pozicije visokog predstavnika povuče Zakon o zabrani raspolaganja nad državnom imovinom ili da isti ublaži zarad razvoja privrede kako je to početkom godine zatražio lider HDZ-a BiH Dragan Čović.

- Zabrana raspolaganja je, prije svega, sredstvo za zaštitu interesa države u ovom procesu i osiguranje poštivanja relevantnih odluka Ustavnog suda BiH. U okviru zabrane raspolaganja postoji mehanizam koji omogućava posebne izuzetke ukoliko se radi o javnom interesu i to je svakako jedan od načina rješavanja trenutne blokade važnih investicijskih i razvojnih projekata - poručeno je iz OHR-a.

Zabrana raspolaganja tzv. državnom imovinom je na snazi od 2005. nametnutom odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Pedija Ešdauna.

Od tada traju polemike o tom pitanju, a situacija je dodatno zakomplikovana odlukama Ustavnog suda BiH prema kojima Srpska nije vlasnik ni poljoprivrednog zemljišta niti šuma i rijeka na svojoj teritoriji.

Stranke iz Srpske imaju isti stav, a on glasi da su entiteti u BiH vlasnici imovine, tvrdeći da za to uporište postoji i u Dejtonskom mirovnom sporazumu.

Partije sa sjedištem u FBiH, u prvom redu one sa bošnjačkim predznakom, tvrde da je BiH jedini vlasnik imovine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.