Šta se promijenilo na političkoj sceni Srpske od 2016. godine: Stara lica na novim položajima, ideologija na odmoru

BANjALUKA - Ništa autentično novo nije se pojavilo na našoj političkoj sceni od posljednjih lokalnih izbora 2016. godinu. Raspad SDS-a i prelazak njihovih dojučerašnjih prvaka i uglednih funkcionera u SNSD jedini je krupan novitet, ali i tu je opet riječ o starim kadrovima od kojih znamo šta i koliko možemo očekivati.

Ovim riječima politikolog iz Banjaluke Vojislav Savić precizno secira aktuelnu političku scenu u Srpskoj i poredi je sa stanjem od prije četiri godine.

Slično mišljenje dijeli i njegov kolega politikolog Darko Kuzmanović, ali i predstavnici najjačih političkih partija u Srpskoj. Vojislav Savić kaže da je za očekivati da se talas podrške vladajućim strankama koji je počeo 2016. i nastavio 2018. godine samo preslika i na lokalne izbore 2020. godine.

- Taj talas će biti naročito značajan ako u računicu dodamo Doboj i Bijeljinu, kao i par manjih opština u kojima su se u međuvremenu desili prevrati - ocjenjuje Savić.

On kao jednu od najvažnijih tačaka smatra izbore u Mostaru, gdje je, kako kaže, neophodno da Srbi izađu u jednoj, zajedničkoj koloni i da se stavovi srpskog naroda ugrade u dogovor oko izbora u tom gradu.

- Mislim da i naša javnost mora na adekvatan način pružiti podršku tim ljudima. Druga tačka je Srebrenica, kao i Brčko, ali i sve druge mješovite opštine gdje Srbi moraju definisati temelj zajedničih interesa i oko toga se okupiti, a međusobne razmirice ostaviti po strani - poručuje Savić.

Politikolog Darko Kuzmanović kaže da je na prostoru Zapadnog Balkana interesantan fenomen koji se vezuje za BiH i Crnu Goru, gdje već skoro trideset godina imamo pojedince koji svakim novim izbornim ciklusom mijenjaju političke položaje, a nerijetko i političke partije.

- U kontekstu lokalnih izbora koji bi trebali uslijediti za nekoliko mjeseci, interesantno je da u odnosu na period od prije samo četiri godine, imamo nekoliko novih političkih partija predvođenih starim političkim licima. Praktično posmatrano, to jesu potpuno nove političke partije, ali suštinski, one samo predstavljaju političke satelite neophodne za opstanak i učvršćivanje vlasti, a onog trenutka kada ispune svoju dužnost, biće odbačene i kao takve postati marginalni politički subjekti ili potpuno nestati sa političke scene - ocjenjuje Kuzmanović.

Skoro sve političke partije koje su nastale u RS u proteklih nekoliko godina, nastavlja on, predvođene su starim i dobro poznatim političkim licima koja nisu učinila apsolutno ništa da bi obični građani Srpske mogli reći da žive bolje u odnosu na period prije 20 godina.

- Razlog treba tražiti u visokom stepenu razvijenosti političke korupcije, odnosno kupovine poslanika i drugih političkih figura vođenih isključivo ličnim interesom, ali i niskom stepenu političke kulture. Jedini način da se riješi problem političke korupcije jeste da se intervencijom u izborni zakon uvede sistem prema kojem će u naredna tri izborna ciklusa, mandati ostajati političkim partijama, a ne pojedincima. Time bi se odgovornost za stanje u društvu bar privremeno prebacilo u ruke stranaka koje tada ne bi mogle da nalaze izgovore - kaže Kuzmanović.

On priznaje da bi to bio mali korak nazad za demokratiju, ali smatra da drugi način za rješavanje problema političke korupcije jednostavno ne postoji, jer je naše društvo generalno duboko korumpirano.

- Uvijek će postojati pojedinci koji će biti spremni da ponude novac, ali će biti još više onih koji će biti spremni da taj novac i prihvate, naročito u politici - pomalo sumorno zaključuje Kuzmanović.

Zamjenik šefa Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS Srđan Mazalica kaže da je u odnosu na 2016. godinu evidentna fragmentacija  političkih snaga u oba politička bloka.

- Vladajuća koalicija je doživjela nekoliko cijepanja, konkretno DNS-a i SP-a. S druge strane, nakon 2018. godine vladajućem bloku prišao je NDP. Ne treba zaboraviti ni Ujedinjenu Srpsku, koja je uoči i nakon izbora 2018. godine imala stabilan rast. Bez obzira na veliki broj aktera, iz ovog bloka nije bilo odlazaka - zaključuje Mazalica.

Prema njegovim riječima, opozicioni blok je imao nekoliko krupnih gubitaka, a pored već pomenutog NDP, najveći udarac je uslijedio gubljenjem dugogodišnjih bastiona SDS-a u Bijeljini i Doboju.

- Još nekoliko načelnika opština se sve više udaljava od zvanične politike SDS-a i ova stranka će izvjesno doživjeti strmoglavi pad. Relativno stabilan ostaje PDP, ali u posljednje vrijeme unutar njihovog poslaničkog kluba i trvenja oko kandidata za gradonačelnika Banjaluke vidimo raslojavanje i međusobne netrpeljivosti, što će se sigurno odraziti i na njihov rezultat - smatra Mazalica.

On ističe da će se zanimljiva situacija desiti u Bijeljini, gdje ćemo imati iste protivkandidate kao 2016. godine, ali će zamijeniti strane, dok je u Banjaluci protivkandidat Igora Radojičića iz 2016. godine danas u koaliciji koja ga podržava.

- Sve ove fragmentacije i promjene bi eventualno mogle dovesti do uspjeha nekih nezavisnih kandidata, ali mislim da će ipak najveće šanse imati kandidati iza kojih će stati jake stranačke infrastrukture, a pobijediće oni koji će biti bolji u smislu da imaju rezultate u svom radu ili donose osvježenje. Bez obzira na sve promjene koje su se desile u međuvremenu, ne očekujem velike promjene u odnosu na strateško pozicioniranje vlast-opozicija, a pogotovo smatram da rezultati ovih izbora neće i ne mogu biti uvod u značajniju prekompoziciju vlasti na izborima 2022. godine - kaže Mazalica.

S druge strane, zamjenik šefa Kluba poslanika SDS-a Zoran Vidić kaže da je politička scena u Srpskoj personifikacija morala i društvenih vrijednosti vremena u kojem živimo.

- Političke ideologije su odavno izgubile smisao na području Republike Srpske i već par godina sve se svodi na surovu borbu za glas. Iako je po društvo pogubno odsustvo jasnih ideologija u političkim subjektima, još pogubnija činjenica je da se politička utakmica odigrava u ambijentu bez jasnih pravila i granica - kaže Vidić.

On smatra da tako dolazimo u situaciju da sve političke partije imaju sličnu retoriku i šalju poruke kakve bi građani željeli da čuju.

- To otvara vrata svakodnevnom formiranju novih političkih subjekata, jer kad mogu svi da promovišu sličnu priču, odnosno politiku, zašto ne bi i neki novi?! Ovakav ambijent najviše odgovara vladajućim strankama, jer građani stiču utisak da su svi isti. U našem, još uvijek konzervativnom društvu, epilog je predvidiv - teško dolazi da promjena. Ako pomenuti ambijent začinimo zloupotrebama u izbornom procesu jasno je da izbori u Republici Srpskoj ne oslikavaju volju birača - kaže Vidić.

Ipak, on dodaje da postoje izvjesne razlike političke scene 2016. i 2020. godine.

- Te 2016. godine imali smo jasne političke blokove na republičkom nivou koji su se u značajnom dijelu RS prenosili na lokalne zajednice. Tada se dešavao jedinstven nastup stranaka u vlasti. Opozicija je bila grupisana oko dvije dominantne političke organizacije SDS i PDP, a štrčao je kandidat za gradonačelnika Banjaluke ispred tada opozicionog NDP-a. Danas je situacija drugačija, jer se politička scena dodatno usitnila, ali ovaj put i na teret stranaka pozicije. Podjele u DNS-u i SP-u su iznjedrile iste političke snage - Demos i SPS - samo u nešto drugačijem ruhu koje zamislite čuda, promovišu istu političku ideologiju - kaže Vidić.

On kao ključ predstojećih izbora ističe izbore u Banjaluci, gdje će se, kako kaže, poslije tri izborna ciklusa, za vlast će desiti jedna neobična situacija.

- Vlast će protiv sebe imati istinskog opozicionara, a to govorim zato što treba pogledati gdje su sada prethodni kandidati opozicije - kaže Vidić.

Nove partije

Kada je riječ o novim političkim subjektima koji su se pojavili poslije lokalnih izbora 2016. godine, najzvučniji su svakako DEMOS i SPS.

Demos je nastao u decembru 2018. godine nakon raskola u DNS-u kada su ovu stranku napustili dotadašnji zamjenik predsjednika DNS-a Nedeljko Čubrilović i još tri poslanika. Početkom ove godine nastupio je raskol i u Socijalističkoj partiji, a polovinom marta Goran Selak i još tri dotadašnja poslanika SP-a ozvaničili su rad Socijalističke partije Srpske - SPS-a.

Pored Demosa i SPS-a koji su formirali svoje odbore širom Srpske, najviše novih političkih subjekata nastupiće na izborima u Banjaluci. Najznačajniji su pokret “Banjaluka zove” koji su formirali bivši odbornici NDP-a Saša Lazić i Mirna Savić Banjac nakon što je lider ove stranke Dragan Čavić pristupio vladajućoj koaliciji, zatim Poligraf na čijem čelu je bivši PDP-ovac i aktuelni predsjednik banjalučkog parlamenta Zoran Talić, te Pokret Pravda oko koga se okupljaju aktivisti neformalne grupe Pravda za Davida.

Nova stranka osnovana je i u Bijeljini gdje je dugogodišnji SDS-ovac formirao Stranku demokratske Srpske Semberija.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.