Šta predviđa HNS-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH: Elektorski sistem u FBiH?

MOSTAR - Članovi Predsjedništva BiH ubuduće bi se mogli birati po jednom od dva modela, direktnim i indirektnim, a oba podrazumijevaju da se konačno imenovanje članova ovog najvišeg tijela obavi u Domu naroda FBiH, odnosno u NSRS.

Ovo bi se moglo dogoditi ukoliko budu usvojeni prijedlozi izbornih promjena koje je predložio HNS, a koje je objavio portal “Bild”. Kada je u pitanju direktni izbor iz FBiH, HNS smatra kako bi ga trebalo sprovesti po elektorskom modelu. Svaki kanton bi predstavljao jednu elektorsku jedinicu, a kandidati koji osvoje najviše glasova u nekom kantonu dobijali bi ukupan broj elektorskih glasova koje daje taj kanton. Broj ovih glasova u nekom kantonu jednak je broju mjesta koje taj kanton daje u Domu naroda FBiH. Tako kandidati iz reda bošnjačkog naroda u izboru za člana Predsjedništva BiH dobijaju četiri elektorska glasa iz Tuzlanskog i Kantona Sarajevo. Tri ova glasa daje Zeničko-dobojski kanton, dva Unsko-sanski kanton, a po jedan daju Srednjebosanski, Hercegovačko-neretvanski i Bosanskopodrinjski kanton. Posavski, Livanjski i Zapadnohercegovački zajedno daju jedan elektorski glas. U izboru za hrvatskog člana Predsjedništva HNK daje četiri SBK i ZHK po tri, LiK, ZDK i PoK po dva, a TK, KS, USK i BPK zajedno jedan elektroski glas.

Ovaj model podrazumijeva da kandidate s najvećim brojem glasova trebaju natpolovičnom većinom potvrditi i delegati iz reda “njihovih” naroda u federalnom domu. To znači da treba dobiti devet glasova pripadnika “svog” naroda iz ovog tijela. Ukoliko ne ostvari taj cilj glasa se za kandidata koji je drugi po broju glasova, a ako ni on ne dobije većinu glasa se za trećeg. Ako ni on ne osvoji većinu, za člana Predsjedništva BiH se proglašava kandidat s najvećim brojem elektorskih glasova.

Predložena je i izmjena Ustava BiH tako da se doda i rečenica da svaka osoba s pravom glasa može biti kandidat za člana Predsjedništva BiH, čime bi se, kako smatraju u HNS-u, provele presude Evropskog suda za ljudska prava, ali Ustavnog suda u slučaju “Ljubić”. Kako su naveli, ista rečenica bi se dodala i u odredbama za Dom naroda BiH, s tim da bi ostalo kao i do sada da se za ovaj dom bira pet bošnjačkih i hrvatskih delegata iz FBiH, ali i pet iz RS. Način izbora bi ostao kao i do sada.

Kada je u pitanju Dom naroda FBiH, HNS smatra kako je neophodno da se uvede i izborni prag od pet posto za izbor delegata određenog naroda u ovaj dom. To znači da ako u nekom kantonu živi najmanje pet odsto pripadnika nekog od konstitutivnih naroda ili ostalih, u odnosu na njihov ukupan broj u FBiH, imaju pravo da imaju svog predstavnika u ovom Domu. Broj i raspored Bošnjaka i Hrvata jednak je broju elektorskih glasova za svaki od kantona. To znači da TK i KS daju po četiri, ZDK tri, USK dva, a SBK, HNK i BPK po jednog Bošnjaka u federalni Dom naroda. Iz PoK bi se birao još jedan Bošnjak, ali pri njegovom izboru glasali bi i Bošnjaci iz skupština LiK i ZHK.

U Klub Hrvata HNK bi dao četiri delegata, SBK i ZHK po tri, LiK, ZDK i PoK po dva, a iz TK bi bio izabran jedan delegat, s tim što bi u izboru glasali i Hrvati iz skupština KS, USK i BPK. U Klub Srba iz KS bi se birala četiri člana, iz LiK tri, iz USK, TK, HNK i ZDK po dva, a iz SBK jedan član. Preostali 17. član ovog kluba bi se birao iz BPK, s tim što bi u glasanju učestvovali i Srbi iz skupština PoK i ZHK. Klub “Ostalih” bi brojao sedam članova, a KS i TK bi dali po dva, dok bi ZDK, USK i SBK dali po jednog člana u ovaj klub.

Indirektan izbor

Prema prijedlogu HNS-a, ukoliko bi bilo odlučeno da se ide na indirektan izbor članova Predsjedništva BiH, oni bi se birali od izabranih članova Predstavničkog doma Parlamenta BiH. Glasanje za izbor dva člana iz FBiH obavilo bi se u Domu naroda FBiH, a člana iz Srpske u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.