Šta donosi još jedno produženje roka trajanja Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina

BANjALUKA, SARAJEVO - Iako Strategija za rad na predmetima ratnih zločina u BiH ove godine postaje punoljetna, nisu završena ni suđenja niti su pred lice pravde izvedeni svi koji se sumnjiče da su odgovorni za nedjela, posebno nad srpskim stanovništvom, a iz republičkih institucija i organizacija poručuju da ništa neće biti drugačije ni za tri godine, za koliko je ponovo produžen njen rok trajanja.

Prva Strategija za rad na predmetima ratnih zločina u BiH je usvojena još 2008. godine, ali posao nije završen u dogovorenom roku. Plan je tada bio da najsloženiji predmeti budu procesuirani u roku od sedam godina, a svi ostali prebačeni na entitetski nivo i budu završeni do 2023.

S obzirom na činjenicu da najsloženiji poslovi nisu završeni u zadatim rokovima, Savjet ministara je u aprilu 2017. formirao radnu grupu koja je u maju iduće godine dostavila prvi prijedlog revidirane strategije.

Iako se činilo da će predloženi akt biti usvojen bez problema, jer je dobio prethodno pozitivno mišljenje vlada Republike Srpske, FBiH kao i Brčko distrikta, to se nije dogodilo, jer su bošnjački političari, prije svega iz SDA, blokirali i njen pomen u Savjetu ministara.

Ipak, Revidirana strategija je poslije dvogodišnje blokade bošnjačkih političkih predstavnika usvojena u septembru 2020. u Savjetu ministara, a tome su prethodili dani usaglašavanja o aneksu koji je postao njen dio, a u čemu je učestvovala i EU.

I tada su predstavnici srpskih porodica gotovo svakodnevno upozoravali na to da se guraju pod tepih slučajevi u kojima su žrtve njihovi najmiliji koji su stradali u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, ali su polagali nadu da će i na njih biti stavljena tačka do kraja 2023, do kada je i ta strategija prvobitno trebalo da vrijedi.

Međutim, ponovo je u januaru 2024. njen rok trajanja produžen do kraja 2025. godine, ali usljed činjenice da zadaci opet nisu izvršeni zatraženo je da Revidirana strategija dobije još tri godine "života".

Prijedlog je stigao od pravosudnih institucija, a ovjeren prošle sedmice u Savjetu ministara. Na prijedlog Ministarstva pravde BiH, a na sjednici Savjeta, usvojena je odluka kojom je do kraja 2028. produžen rok za sprovođenje strateškog cilja 1.2.a Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

Vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić smatra da je, pored svega, dobro što je produženo važenje Revidirane strategije. Postojala je, kaže, bojazan da bi prestanak važenja tog akta mogao da posluži kao alibi Tužilaštvu i Sudu BiH da selektivno pristupaju predmetima, odnosno da određuju prioritete prema svojim procjenama, pozivajući se na ograničene materijalne i ljudske resurse, što u praksi može značiti da zločini nad Srbima nikada neće biti procesuirani.

- U trenutku kada su u toku procesi za ratne zločine nad Srbima, kao što je "Dobrovoljačka", "Atif Dudaković", "Čemerno", "Jošanica" i kada postoje još desetine predmeta u kojima još nije podignuta optužnica, prestanak važenja Strategije ne bi bio u interesu srpskog naroda - rekao je Nuždić, koji je i član Nadzornog odbora za praćenje sprovođenja aktivnosti iz tog akta.

Primjena Strategije u praksi, podvukao je, u potpunosti zavisi od nosilaca pravosudnih institucija na nivou BiH, navodeći da je na to ukazala i Vlada Srpske kada je dala saglasnost na usvajanje Revidirane strategije 2018.

- Praksa je, nažalost, da se probijaju rokovi. Ali, imajući u vidu da ratni zločini ne zastarijevaju, nove optužnice će biti podizane, a započeta suđenja biće nastavljena, sa ili bez Strategije - poručio je Nuždić za "Glas Srpske".

Predsjednik Skupštine Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Branimir Kojić smatra da ništa bolji rezultati neće biti ni na isteku 2028.

- Sve ovo u korist druge strane čiji je cilj da što više Srba bude zatvoreno u kazamatima po BiH. Sud BiH nije ništa drugo nego bolesno čedo Haškog tribunala i sa svim tim strategijama samo prave nove prostore i priče za tamničenje Srba, a oni koji su ubijali srpsku nejač biće slobodni. BiH ne želi da pogleda istini u oči i prizna da su u ovom ratu stradali i Srbi. Zbog toga ne očekujemo ništa bolje. Ovo je samo nastavak bacanja pijeska u oči porodicama srpskih žrtava - rekao je za "Glas" Kojić.

• POSEBNO ODJELjENjE

Posebno odjeljenje za ratne zločine formirano je u Tužilaštvu BiH nakon donošenja paketa zakona koji je usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH u decembru 2004, koji su bili nužni da bi, između ostalog, predmeti sa Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju mogli biti procesuirani pred domaćim pravosudnim institucijama. Posebno odjeljenje je počelo sa radom 9. marta 2005. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.