Srpski narod ustao protiv tiranije

D. Keleč, dopisnici
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Srpski narod ustao protiv tiranije

Kozarska Dubica - Srpski narod je 27. jula 1941. godine odlučio da ustane protiv tiranije, a herojske Narodnooslobodilačke borbe naših predaka treba da se sjećamo sa velikim poštovanjem i ne smijemo da je zaboravimo.

Poručio je to danas ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Petar Đokić u Milića Gaju kod Kozarske Dubice gdje je održana centralna manifestacija obilježavanja 71. godišnjice od podizanja ustanka protiv fašizma u BiH u Drugom svjetskom ratu. Brojne delegacije položile su prethodno vijence na partizanskom groblju u Knežici.

Đokić je rekao da je 27. jul izuzetno važan datum za narod cijele RS.

- Prve borbe bile su na ovim područjima, a ljudi sa Kozare i Potkozarja veoma dobro pamte šta je ta borba značila. Danas, srećom, u našoj RS možemo da obilježavamo ovaj važan datum. Treba da budemo ponosni, jer smo i mi napisali stranicu istorije u borbi protiv fašizma - rekao je Đokić.

Predsjednik SUBNOR-a RS Blagoja Gajić rekao je da 27. jul nikada neće zaboraviti.

- Odluka da se podigne ustanak bila je vizionarska i od presudnog značaja za cijeli srpski narod - istakao je Gajić i dodao da sve buduće generacije treba da čuvaju tradiciju NOR-a i antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu.

U podizanju ustanka protiv fašizma učestvovao je i osamdesetpetogodišnji Milovan Đelić iz Sjeverovaca kod Kozarske Dubice.

- Na prvim linijama fronta proveo sam cijeli Drugi svjetski rat. Još sanjam stradanja i muke koje smo preživjeli moja porodica, moj narod i ja. Dobio sam ordenja za hrabrost, ali ništa se ne može porediti sa uspomenama na te istorijske dane - kazao je Đelić.

Načelnik opštine Kozarska Dubica Nino Jauz rekao je da je srpski narod uvijek bio antifašističkog opredjeljenja i da dostojanstvo i uspomene na Dan ustanka ne smiju da padnu u zaborav.

Vijence na spomenik palim Krajišnicima u NOR-u na Banj brdu u Banjaluci položili su predstavnici Vlade RS, gradskog SUBNOR-a, grada Banjaluka, Boračke organizacije RS, Trećeg pješadijskog RS puka Oružanih snaga BiH, Društva "Josip Broz Tito", logoraša Drugog svjetskog rata i drugi.

- Sve akcije u početnim danima 1941. godine desile su se na područjima gdje živi srpski narod. Srpski narod treba da bude ponosan na pretke koji su se žrtvovali za slobodu, priključivši se frontu antifašističkog pokreta u tadašnjoj porobljenoj Evropi i svijetu - istakao je Đokić.

Ministar unutrašnjih poslova RS Stanislav Čađo naglasio je da je značajno obilježavati godišnjice antifašističke borbe, jer u suprotnom postoji rizik od izvrtanja istorijskih činjenica.

Predsjednik banjalučke gradske Skupštine Slobodan Gavranović rekao je da je Banjaluka uvijek bila slobodarski grad i da je više od 3.000 Banjalučana učestvovalo u NOR-u među kojima je 21 narodni heroj i oko 350 nosilaca partizanske spomenice.

Dan ustanka obilježen je i u Kneževu polaganjem vijenaca na spomen-obilježja. Predsjednik kneževskog SUBNOR-a Todor Dukić napomenuo je da je sa područja ove opštine u Drugom svjetskom ratu život izgubilo oko 380 boraca.

Povodom Dana ustanka u Gornjoj Crkvini kod Šamca i u Obudovcu odata je pošta, te položeni vijenci i cvijeće na spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora. Na spomen-kosturnicu u Parku boraca Romanije na Sokocu, na kojoj je upisano 980 imena poginulih boraca, položeni su vijenci i minutom ćutanja odata pošta borcima poginulim u Drugom svjetskom ratu.

Obilježavanje Dana ustanka okupilo je u četvrtak uveče u Donjoj Trnovi kod Ugljevika mnogobrojne poštovaoce i potomke učesnika NOR-a iz Semberije, Majevice, Posavine i ostalih krajeva RS i susjednih opština FBiH, ali i gradova Šumadije i Vojvodine. Na spomen-ploči u Donjoj Trnovi upisano je 3.278 imena palih boraca, a u kosturnici se nalazi 3.537 posmrtnih ostataka boraca koji su nastradali od strane ozloglašene Handžar divizije aprila 1944. godine.

Dan ustanka obilježen je i u Drvaru čiji su stanovnici među prvima odlučno rekli "ne" fašizmu.

Kosovo

Đokić je izjavio da je srpski narod na Kosovu i Metohiji danas jedini u Evropi koji još živi opasan bodljikavom žicom.

- Neka svijet otvori oči nad tom surovom činjenicom i neka ne dopusti da srpski narod, koji se u istoriji žrtvovao za slobodu, mir i ravnopravnost ljudi na takav način bude potcjenjivan i omalovažavan - kazao je Đokić koji je nedavno boravio na Kosovu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.