Srpska traži objašnjenje za “zarobljenu” strategiju

Sarajevo, Banjaluka - Republika Srpska zatražiće zvanično objašnjenje od nadležnih na nivou BiH zbog čega ranije usaglašeni prijedlog Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina nikako ne dolazi na dnevni red Savjeta ministara, jer je riječ o jednom od ključnih dokumenata za budućnost zemlje.

Ministarstvo pravde BiH je u maju ove godine uputilo Savjetu ministara tekst revidirane strategije koji je dobio pozitivna mišljenja svih učesnika, među kojima i Vlade RS. Dokument je bio uvršćen na dnevni red sjednice Savjeta ministara održane 3. jula, ali je na zahtjev ministarke za ljudska prava i izbjeglice BiH Semihe Borovac ta tačka skinuta sa dnevnog reda bez posebnog objašnjenja.

Za ovaj važni dokument nije bilo mjesta ni na narednom zasjedanju Savjeta ministara, a iako je Ministarstvo pravde BiH tražilo da strategija bude na dnevnom redu sjednice koja je održana u utorak, ta tačka nije uvršćena, ponovno bez ikakvog obrazloženja.

- Do danas nisam dobio bilo kakvo pojašnjenje zašto je strategija skinuta s dnevnog reda i zašto se o njoj nije raspravljalo. Mislim da posebno objašnjenje nije moguće dati, s obzirom na široki spektar saglasnosti koje smo pribavili i konsultacija koje smo obavili da bi bio sačinjen ovaj dokument koji svima u BiH odgovara - kazao je juče “Glasu Srpske” ministar pravde BiH Josip Grubeša.

On je ponovio da je riječ o dokumentu od velikog značaja za BiH jer je postavio nove ciljeve i metode koji bi do 2023. godine trebalo da privedu kraju dugotrajno procesuiranje predmeta ratnih zločina.

- Važno je da strategija što skorije bude usvojena, a na to su nas upozorili i iz Evropske komisije - istakao je Grubeša.

Zbog raspleta situacije kivni su u Srpskoj, a direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić izjavio je da će RS tražiti zvanično obrazloženje od nadležnih zbog čega se došlo u ovu poziciju.

- Savjet ministara očigledno ne želi da usvoji taj dokument, što je zaista nevjerovatno jer je na stolu prijedlog za brže i efikasnije rješavanje predmeta ratnih zločina. Očigledno je da se Bošnjaci boje ove strategije, koja je propisala i uspostavljanje sistema kažnjavanja za neispunjavanje strateških ciljeva i mjera, a znamo da postoje ratne sudije i tužioci koji sprovode određene politike. Na taj način očigledno žele da njih zaštite od eventualnog kažnjavanja i nastave tu politiku, a to je selektivnost u radu. To je nedopustivo - podvukao je Kojić.

Kazao je i da ga čude srpski ministri u Savjetu ministara jer ne insistiraju da revidirana strategija dobije zeleno svjetlo i ugleda svjetlost dana.

Prema ranijim procjenama Suda i Tužilaštva BiH, oko 200 manje složenih predmeta, od nešto više od 500 koliko ih se nalazi u Tužilaštvu BiH, trebalo bi da bude ustupljeno u nadležnost tužilaštava Srpske, FBiH i Brčko distrikta.

U BiH je 2008. godine usvojena Strategija za rad na predmetima ratnih zločina čiji je osnovni strateški cilj procesuiranje najsloženijih predmeta ratnih zločina u roku od sedam godina, te procesuiranje manje složenih predmeta ratnih zločina u roku od 15 godina.

Radna grupa

Savjet ministara BiH donio je prošle godine odluku o formiranju Radne grupe za izradu izmjena i dopuna Strategije BiH za rad na predmetima ratnih zločina, sa zadatkom da ovaj posao bude završen do kraja maja.

Radnu grupu su činili predstavnici ministarstava pravde BiH, RS i FBiH, Pravosudne komisije Brčko distrikta, Ministarstva bezbjednosti, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH i Nadzornog tijela za praćenje sprovođenja Strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.