Srđan Todorović: Slučaj “Drvar” sada teško može da se desi u Srpskoj

Uvijek postoji mogućnost da se desi akcidentna situacija kao u Drvaru, ali u Republici Srpskoj postoji dobra saradnja nadležnih službi, tako da eventualni uvoz štetnog otpada prati adekvatna dokumentacija, čime je olakšano njegovo vraćanje u matičnu zemlju, kaže direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske Srđan Todorović odgovarajući na pitanje da li je moguće da u Srpsku bude uvezen štetni otpad i desi slučaj “Drvar”.

On kaže da će izmjene i dopune Zakona o upravljanju otpadom, koji je nedavno usvojen u Narodnoj skupštini RS, doprinijeti tome da bude uvedena još efikasnija kontrola.

- Izmjene i dopune tog zakona su u najvećoj mjeri bile usklađivanje zakona sa direktivama Evropske unije i harmonizacija propisa sa FBiH - kaže Todorović.

GLAS: Šta su konkretno najznačajnije izmjene?

TODOROVIĆ: Kod nas je do sada bilo regulisano samo pitanje ambalaže i ambalažnog otpada, a sada je regulisan elektronski i elektronički otpad, otpadne gume, ulja, akumulatori, baterije i automobili, odnosno tzv. posebne kategorije otpada. U praktičnom smislu, od zagađivača, odnosno onih koji ovu vrstu otpada stavljaju na tržište biće obezbijeđena se namjenska naknada, koja će putem fonda biti na raspolaganju za privredne subjekte u RS, koji će se baviti prikupljanjem, razdvajanjem i zbrinjavanjem tog otpada. Dakle, sredstva će se od uvoznika preliti prema domaćim privrednim subjektima.

GLAS: Hoće li te izmjene doprinijeti tome da bude smanjena mogućnost da se desi neki novi slučaj “Drvar”?

TODOROVIĆ: Naravno, jer će biti harmonizovani propisi. Značajno je da će naknada biti naplaćivana na osnovu izvještaja koji podnose oni koji ovu vrstu otpada stavljaju na tržište, a to su u 80 odsto uvoznici. Takav način izvještavanja će doprinijeti boljoj kontroli uvoza tih proizvoda i njihovom daljem kretanju.

GLAS:       Pored tog zakona usvojene su i izmjene Zakona o zaštiti životne sredine. Da li to ima veze jedno s drugim?

TODOROVIĆ: I izmjene tog zakona su takođe bile u skladu sa direktivama EU. Ovim izmjenama fond postaje centralno mjesto za vođenje informacionog sistema za zaštitu životne sredine. To je jedan kompleksan i obuhvatan sistem koji će biti baziran u fondu, s obzirom na to da mi već imamo određene tehničke i kadrovske kapacitete za to.

GLAS: Šta je sa projektima energetske efikasnosti, odnosno utopljavanja objekata?

TODOROVIĆ: Fond je trenutno dio zajedničkog projekta sa nadležnim Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju i UNDP-om. U okviru tog projekta sredstva koja bude plasirao fond od ove godine će dijelom biti povratnog karaktera.

GLAS: Šta to znači?

TODOROVIĆ: Na primjer, ako utoplimo neku školu i ona na osnovu tih mjera energetske efikasnosti ubuduće umjesto 1.000 maraka bude mjesečno izdvajala 500 maraka za struju i grijanje, polovinu od ušteđenih 500 KM će vraćati fondu, a ta sredstva će se dalje koristiti za finansiranje projekata energetske efikasnosti drugih objekata.

Korona

GLAS: Bili ste pozitivni na virus korona i 14 dana ste proveli u izolaciji. O čemu čovjek najviše razmišlja u toj situaciji?

TODOROVIĆ: Kada vam kažu da ste pozitivni, ne mislite na prvom mjestu na sebe, već na to da li ste učinili dovoljno da zaštitite ljude oko sebe, prije svega porodicu, prijatelje i ljude s kojima svakodnevno radite. Ta griža savjesti da možda niste učinili dovoljno i da ste ugrozili ljude u najbližem okruženju najteže pada.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.