Srđan Šuput za “Glas Srpske”: Inflaciju u evrozoni osjetiće i Srpska

Rast euribora, kamatne stope po kojoj grupa evropskih banaka jedna drugoj pozajmljuju novac, koji je prvi put od novembra 2015. “u plusu”, mogao bi dovesti do određenog i za sada neznatnog povećanja rata kredita onima koji su se u proteklom periodu zadužili po promjenljivim kamatnim stopama.

Kaže ovo u intervjuu za “Glas Srpske” vršilac dužnosti direktora Agencije za bankarstvo RS Srđan Šuput objašnjavajući eventualne posljedice povećanja šestomjesečnog euribora na 0,029 odsto.

- U bankarskom sektoru Srpske u prva četiri mjeseca 2022. nije bilo povećanja kamatnih stopa, ali to ne znači da do njega neće i doći u narednom periodu, a pogotovo ukoliko se nastavi ovaj rast euribora zbog inflacije u evrozoni - upozorava Šuput.

GLAS: ECB je već najavio da će zbog rekordne inflacije povećati kamatne stope u julu i septembru. Neke procjene govore da bi euribor do 2024. mogao biti dva procenta.

ŠUPUT: S obzirom na sva dešavanja u svijetu, to niko ne može znati. Mnogi su pravili procjene kolika će biti inflacija, pa su omanuli. Ako ipak dođe do tolikog rasta, onda će to sigurno dovesti i do nešto ozbiljnijih korekcija rata i kamatnih stopa. Međutim, hajde da to malo sagledamo i s druge strane. U Srpskoj je nakon odluka Vlade došlo do povećanja cijene rada i plata. Jako je važno fiskalnim mjerama pratiti inflaciju i rast cijena, jer ako dolazi do rasta ličnih primanja, onda će i građanima biti lakše da pokrivaju eventualni rast rata kredita.

GLAS: Kako kretanje euribora utiče na zaduživanje i rate kredita?

ŠUPUT: To je kamatna stopa na slobodnom tržištu novca u EU. U jednom periodu imali smo nisku stopu inflacije. Ona je čak bila negativna. Ali, onda je došla pandemija, pa Ukrajina i zapadne sankcije, nedostatak energenata... Rast inflacije u evrozoni bio je neminovan, pa samim tim i euribora. Ulazimo u jedan period kada novac više neće biti tako jeftin.

GLAS: Koliko je uopšte tih kredita sa promjenljivom kamatom?

ŠUPUT: Nije mi poznato, jer taj podatak obično bude poznat na kraju godine. U posljednjih nekoliko godina naše banke su vodile poslovnu politiku da izlaze iz tih kreditnih aranžmana vezanih za evribor i prelazile su na fiksne kamatne stope. Tada im je to odgovaralo, jer je evribor bio negativan. Sad će se to vjerovatno promijeniti.

GLAS: Pred kojim se najvećim izazovima nalazi naš bankarski sektor?

ŠUPUT: Kao prvo, treba znati da je naša ekonomija vrlo senzibilna, što smo mogli vidjeti i na primjeru Sberbanke, da u jednom trenutku imate zdravu situaciju u ovoj banci, a u drugom haos i pometnju zbog zapadnih sankcija Rusiji. Pored geopolitike, drugi najveći izazov je inflacija, koja jede vrijednost novca. U takvoj situaciji građani razmišljaju da li im je bolje da svoj novac drže u bankama ili da ga ulažu kako ne bi izgubio na vrijednosti. Posljednjih nekoliko mjeseci smo mogli vidjeti kako je došlo do rasta cijena nekretnina, do kojeg je došlo zbog povećanja potražnje. I na kraju, veliki problem može biti i taj što pojedine banke smanjuju kreditiranje realnog sektora. To nikako nije dobro. 

GLAS: Koliko smo naučili iz nekih prethodnih kriza?

ŠUPUT: Iz svake krize može se dosta naučiti. Kada je u pitanju inflacija, mislim da su naše vlasti napravile dobre poteze. Tu, prije svega, mislim na dizanje cijene rada. Naravno, to povećanje mora pratiti i realni sektor. Kriza iz 2008. i 2014. godine, pa “kovid” 2020. i sada 2022... Mislim da uspijevamo da naš finansijski sektor održimo stabilnim i likvidnim, jer se na pravi način odgovara na sve krizne situacije.

Novac iz slamarice

GLAS: Kako objašnjavate to što BiH bilježi porast novčane mase zbog gotovine koja je u opticaju van banaka?

ŠUPUT: Pretpostavljam da dio tog novca potiče, da tako kažem, iz “slamarica”, a drugi ima inostrano porijeklo, odnosno dolazi od naših ljudi koji rade u inostranstvu. Ino-doznake na godišnjem nivou, bar prema zvaničnim podacima, iznose oko četiri milijarde maraka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.