Srbima i Hrvatima se sudi po oštrijem zakonu BiH, Bošnjacima po blažem iz SFRJ

Mostar - I danas se u procesima za ratne zločine sudi retroaktivno i svjesno zanemaruje presuda suda u Strazburu što, nažalost, daje osnovu za zaključke kako primjenu pojedinog krivičnog zakona određuje 'nacionalna selekcija', odnosno, da za Srbe i Hrvate vrijedi oštriji Krivični zakon BiH, retroaktivno primjenjivan i u suprotnosti presudi iz Strazbura, a za Bošnjake blaži Krivični zakon SFRJ, važeći tokom počinjenja krivičnog djela.

Iračanin Abuladhim Maktouf i državljanin BiH Goran Damjanović, izuzev činjenice da su obojica osuđeni zbog ratnog zločina u BiH, nikada ne bi bili posebno zanimljivi javnosti. No, upravo ova dvojica osuđenika za ratne zločine najčešće su spominjana imena u kontekstu retroaktivne primjene Krivičnog zakona BiH, zbog koje je BiH izgubila sudski proces na Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbu u srpnju 2013, piše mostarski portal Republikainfo.com

No i unatoč tome, i danas se na Sudu BiH vode procesi i retroaktivno primjenjuje Krivični zakon BiH.

Presuda suda u Strazburu

Ne ulazeći u genezu predmeta pojedinačno, portal podsjeća da Maktouf, koji živi u Maleziji i Goran Damjanović, državljanin BiH koji služi zatvorsku kaznu, podnijeli žalbu Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, nakon što je obojicu Sud BiH osudio za zločine počinjene nad civilima toekom rata 1992-1995. i to prema Krivičnom zakonu BiH iz 2003. godine, koji nije postojao za vrijeme počinjenja krivičnog djela za koje je osuđen, umjesto prema zakonu koji je bio na snazi prilikom počinjenja nedjela za koja su osuđeni - Krivičnom zakonu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ).

Evropski sud za ljudska prava presudio je slučaju 'Maktouf i Damjanović protiv BiH' u korist tužioca, navodeći da Sud BiH nije trebao retroaktivno primijeniti Krivični zakon iz 2003. godine u dva predmeta ratnih zločina te da je došlo do kršenja Člana 7 (kažnjavanje samo po osnovu zakona) Evropske konvencije o ljudskim pravima, kao i da je retroaktivna primjena zakona u suprotnosti s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, zbog čega su i tužili BiH.

Presuda suda u Strazburu bio je snažan udarac za bh. pravosuđe, a desetak žalbi Ustavnom sudu već osuđenih osoba rezultirale su uvažavanjem od Ustavnog suda BiH. 

Onaj osuđenik koji nije u zakonskom roku podnio žalbu Ustavnom sudu na presudu Suda BiH - nije se dobro proveo.

Nije novina bila da su osobe osuđene na dugogodišnje kazne zatvora na Sudu BiH, a prema primjeni Krivičnog zakona BiH, odmah puštane na slobodu nakon primjene Krivičnog zakona SFRJ, a brojni su primjeri da je za isto krivično djelo na Sudu BiH dosuđivano 30, a županijskim sudovima, 10 godina zatvorske kazne. Razlike su više nego drastične.

Dva zakona za iste ratne zločine

Mnogi advokati optuženih za ratne zločine upozoravali su na činjenicu da se ne može retroaktivno primjenjivati Krivični zakon BiH. Pojednostavljeno, u vrijeme počinjenja ratnih zločina vrijedio je Krivični zakon SFRJ, koji je ujedno za osuđenika blaži, s najvećom mogućom kaznom od 15 godina zatvora, gdje je takođe postojala i smrtna kazna koja je ukinuta u BiH.

Po ovom zakonu završeni su brojni predmeti za ratne zločine na županijskim sudovima, no na Sudu BiH retroaktivno se primjenjivao zakon, donesen tek 2003. godine, s daleko strožijim kaznenim mjerama i s najstrožom mogućom zatvorskom kaznom od 45 godina.

I danas se u procesima za ratne zločine sudi retroaktivno i svjesno zanemaruje presuda suda u Strazburu što, nažalost, daje osnova za zaključke kako primjenu pojedinog krivičnog zakona određuje 'nacionalna selekcija', odnosno, da za Srbe i Hrvate vrijedi oštriji zakon i u suprotnosti presudi iz Strazbura, a za Bošnjake blaži zakon.

Ovo potvrđuju i javne informacije o sudskim postupcima i na službenoj stranici Suda BiH (SUD BiH)

Odgovor na pitanje postoje li osnove za ovakvu, nezahvalnu konstataciju, pronaći ćemo u sljedećem popisu predmeta, započetih ili nastavljenih, od početka ove godine.

Donosimo primjere suđenja samo od početka 2015. godine.

Sudi im se retroaktivno, po daleko oštrijem Krivičnom zakonu BiH, nevažećem tokom počinjenja krivičnih dijela i svi osuđeni će podnosniti žalbu Ustavnom sudu, koji će isti, shodno odluci Europskog suda za ljudska prava, uvažavati:

Veselko Raguž.
Miodrag Josipović,
Željko Jukić,
Savo Babić,
Milenko Krsmanović,
Milisav Ikonić,
Božidar Perišić,
Vinko Zoranović,
Luka Dragičević,
Boban Inđić,
Petko Inđić,
Vuk Ratković,
Novak Poluga,
Radojica Ristić,
Dragan Lakić,
Oliver Krsmanović,
Momir Nikolić,
Obrad Poluga,
Goran Popović,
Goran Mrđa,
Milorad Mrđa,
Ranko Mrđa,
Mile Kokota
Fundup Radoman...


Sudi im se po daleko blažem i važećem zakonu tokom počinjenja krivičnih djela - Krivičnom zakonu SFRJ:


Mirsad Šijak,
Edin Džeko,
Adil Ružnić,
Emir Mustafić,
Radoslav Milovanović

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.