Srbiju uzdrmao rast PDV-a, Hrvatska bez većih potresa

Banjaluka - Povećanje stope PDV-a u Srbiji nije dalo očekivane rezultate, jer je pad kupovne moći uticao i na privredu, dok u Hrvatskoj nije bilo značajnijih negativnih efekata, jer trgovci, zbog konkurentnosti, nisu pribjegavali povećanju cijena, zbog čega ni proizvođači nisu imali većih problema, ocijenili su ekonomisti u Srbiji i Hrvatskoj.

Privrednici u RS izrazili su nezadovoljstvo zbog dijela rješenja u setu reformskih zakona čiji je cilj rasterećenje privrede i podsticanje privrednog rasta, te zaštita socijalno ugroženih stanovnika. Jedna od najvećih zamjerki odnosila se na prijedlog za povećanje osnovne stope PDV-a sa 17 odsto na 22 procenta, koje bi pratilo uvođenje niže stope od deset odsto. Niža stopa PDV-a bila bi primjenjivana na brašno, hljeb, mlijeko, jogurt, ulje, mast, so, šećer, homogenizovanu dječiju hranu i lijekove. Poslovna zajednica u Srpskoj strahuje da bi povećanje osnovne stope PDV-a i poreza na nekretnine moglo poništiti pozitivne efekte koje donese preostali zakoni.

Zemlje u okruženju, koje već imaju najmanje dvije stope PDV-a i u međuvremenu su ih povećavale u tim procesima su imale i pozitivna, ali i negativna iskustva.

Srbija je početkom prošle godine povećala nižu stopu PDV-a sa osam na deset odsto, dok je osnovna nešto ranije povećana sa 18 na 20 odsto. Ekonomski analitičar iz Srbije Aleksandar Ilić kaže da povećanje stope PDV-a nije donijelo očekivane rezultate, odnosno konsolidaciju budžeta i smanjenje javnog duga.

- Glavni razlog je što je usled rasta cena opala potrošnja. Takođe, postoje indicije da je to povećanje dovelo do toga da je deo privrede završio u sivoj zoni - rekao je Ilić.

Istakao je da predloženo povećanje osnovne stope PDV-a u BiH nije malo i da bi moglo doprinijeti značajnom smanjenju potrošnje. Prema njegovim riječima, neizvjesno je koliko će to donijeti prihoda, jer mnogo toga zavisi i od institucija koje se bave naplatom poreza.

- Ako je kontrola loša, postoji ozbiljan rizik da deo preduzeća koji je u legalnim tokovima, ode u nelegalnu zonu. To povećanje daje puni efekat samo ako su jake institucije koje su zadužene za naplatu i kontrolu - rekao je Ilić.

Hrvatska ima tri stope PDV - osnovnu od 25 odsto, međustopu od 13 odsto i nižu od pet odsto. Osnovna stopa je 1. marta 2012. godine povećana sa 23 na 25 odsto, a tada je uvedena i međustopa od deset odsto. Međustopa je od 1. januara 2014. povećana sa na 13 odsto. Direktor ekonomskih istraživanja u Hipo Alpe Adrija banci Zagreb Hrvoje Stojić kaže da je cilj povećanja osnovne stope PDV-a 2012. godine u Hrvatskoj bila konsolidacija budžeta i da zbog tog poteza nije bilo značajnijih negativnih posljedica ni na privrednike ni na stanovništvo.

- Povećanje stope preduzećima je djelimično bilo kompenzovano smanjenjem stope doprinosa za zdravstvo. Što se tiče građana, konkurencija među trgovačkim lancima je toliko velika da se njima nije isplatilo prevaljivati veću stopu PDV-a na potrošače, jer povećanjem cijena rizikuju da izgube promet. Povećanje stope PDV-a najvećim dijelom je bilo amortizovano konkurencijom među trgovačkim lancima i to se nije prelomilo preko leđa potrošača - rekao je Stojić i dodao da je zbog toga veoma važno da se stvore uslovi za konkurenciju.

On je istakao da nije siguran koliko je bilo dobro uvođenje međustope u Hrvatskoj, jer više poreskih stopa povećava i mogućnost poreske utaje.

- Poreski sistem bi trebalo što više pojednostaviti, odnosno imati što manje stopa, ali i što manje izuzeća i olakšica i na osnovu toga jačati poresku disciplinu. Što su porezi manji, to je manja sklonost ka poreskoj utaji - naglasio je Stojić.

Govoreći o predloženom povećanju osnovne stope PDV-a u BiH i uvođenju niže za osnovne životne namirnice, Stojić je rekao da će to imati određene implikacije na ličnu potrošnju, ali da neće imati preveliki uticaj, jer i u BiH postoji određena konkurencija među trgovačkim lancima.

Socijalni aspekt

Aleksandar Ilić kaže da bi, ukoliko je namjera da se kroz poresku politiku pomogne socijalnim kategorijama, to trebalo uraditi subvencijama iz budžeta.

- Povećanje PDV-a ne mora da bude loše, ali je po meni bolji sistem u kojem nema diferenciranih stopa, jer država sa nižom stopom subvencioniše i onoga ko ima novca i onoga ko nema. To se bolje rešava na način da se svima zaračuna ista stopa, a da se identifikuju oni koji su socijalno ugroženi i da im se daje iz budžeta. Na taj način bi se pomagali samo oni kojima je pomoć stvarno neophodna - kazao je Ilić.

Stope PDV-a u zemljama regiona

                 Standardna stopa     Međustopa     Niža stopa

BiH                17%

Srbija            20%                                                 10%

Hrvatska         25%                          13%                 5%

Crna Gora      19%                                                  7%

Makedonija    18%                                                  5%

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.