Srbija uputila Britaniji zahtjev za ekstradiciju Ganića

BEOGRAD, SARAJEVO - Ministar pravde Srbije Snežana Malović izjavila je da je sudskim organima Velike Britanije upućen zahtjev za ekstradiciju bivšeg člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, protiv koga se u Tužilaštvu za ratne zločine Srbije vodi istraga zbog umiješanosti u zločine počinjene na teritoriji BiH.

Malovićeva je rekla da će nadležni organi Velike Britanije odluku o daljem postupanju po ovom zahtjevu donijeti u roku od 24 časa.

Ejup Ganić za kojim je MUP Srbije izdao poternicu zadržan je na aerodromu u Londonu ali je kasnije pušten.  

Ministar policije Srbije Ivica Dačić izjavio je da je Ganić pušten uz, kako je rekao, objašnjenje da je to urađeno iz logističkih razloga.

- Srpski Biro interpola je zbog toga zatražio zvanično objašnjenje, rekao je on.

Tužilac Srbije za ratne zločine Vladimir Vukčević rekao je da Ganić, koji je u petak bio zadržan na aerodromu u Londonu, pod istragom tužilaštva Srbije zbog umiješanosti u zločine počinjene na teritoriji BiH.

-         Ovo je predmet koji dugo radimo, vezan je događaje iz 1992. godine. Tu je počeo rat. Ejup Ganić i još nekoliko lica su pod istragom. Iz ovoga se vidi ozbiljnost našeg pristupa i nijedna žrtva neće ostati bez zadovoljene pravde, rekao je Vukčević za B92.

Ganić u izjavi medijima u Sarajevu demantovao da je zadržan na aerodromu u Londonu zbog potjernice koju je raspisao Interpol Srbije. On tvrdi da je na aerodromu u Londonu, gdje je doputovao sa grupom studenata iz Sarajeva, čekao prtljag i da je se zbog toga zadržao.

Portparol Ministarstva inostranih poslova BiH Zlatan Burzić u petak kasno uveče potvrdio je agenciji Fena da je tačano da je  Ganić zadržan na londonskom aerodromu, ali će se "nesmetano vratiti u BiH"   

- Ganić je bio nakratko zadržan na aerodromu u Londonu, ali će, zahvaljujući brzoj intervenciji i diplomatskim kontaktima, nesmetano obaviti aktivnosti zbog kojih je otišao u Veliku Britaniju. Tamo će noćiti i nesmetano se vratiti u Bosnu i Hercegovinu, rekao je on.

Burzić je rekao da je ministar spoljnih poslova BiH Sven Alkalaj odmah po saznanju za Ganićev slučaj kontaktirao njega lično, te Ambasadu BiH u Velikoj Britaniji kao i britansku ambasadu u Sarajevu.

- Kontaktiran je Forin ofis, kazao je Burzić i dodao da "Velika Britanija i Srbija vjerovatno imaju neki bilateralni sporazum kao pravno uporište na osnovu kojeg se desio ovaj slučaj".

Međutim malo poslije izjave iz MIP-a bošnjački član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić demantovao je da je Ganić zadržan na aerodromu.

Njegov Kabinet saopštio je da su izjave iz Srbije o tome „u potpunosti neistinite i da nanose ozbiljnu prijetnju dobrosusjedskim odnosima dvije zemlje".

Iz Silajdžićevog Kabineta "upozoravaju" zvaničnike Srbije da se uzdrže od "neistinitih kvalifikacija upućenih prema građanima BiH", te da „obustave sve politički motivisane istrage koje imaju za cilj izjednačavanje odgovornosti za zločine koje je mahom počinio Miloševićev režim u saradnji sa vlastima Republike Srpske između 1992. i 1995. godine".

I Ejup Ganić u izjavi sarajevskim medijima dementovao je da je zadržan na aerodromu u Londonu zbog potjernice koju je raspisao Interpol Srbije i istakao da je „samo čekao prtljag".

Ganić je rekao da je čekao prtljag na aerodromu u Londonu i da je sve zapravo "orkestirano iz Beograda".

Ganić je kazao da je došao u London na promociju studenata-diplomaca svog privatnog fakulteta  i da je doputovao sa diplomcima.

Ganić je rekao da je bio "malo zadržan na aeroodomu, kako bi se okupili svi iz grupe".

MUP Srbije raspisao je početkom 2009. godine, po nalogu istražnog sudije, potjernice za 19 osoba iz BiH među kojima su ratni članovi Predsjedništva BiH Ejup Ganić i Stjepan Kljuić, zbog napada na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, maja 1992. godine, javio je dalje ovaj beogradski medij.

Predmet "Doborovljačka" preuzelo je srpsko Tužilaštvo za ratne zločine nakon što je prije nekoliko godina rasformirano vojno tužilaštvo u Beogradu, koje je vodilo taj predmet.

Pripadnici Armije RBiH i Specijalne jedinice MUP-a RBiH napali su 3. maja u Dobrovoljačkoj ulici kolonu JNA koja se povlačila iz Sarajeva prema kasarni u Lukavici. U napadu je ubijeno i ranjeno više oficira i vojnika.

Dan ranije, pripadnici takozvanih Zelenih beretki napali su i Dom JNA u Sarajevu, gdje se u trenutku napada nalazilo deset pripadnika federalne vojske.

Prema podacima Centra javne bezbjednosti Istočnog Sarajeva, u napadima 2. i 3. maja ubijena su 42, a ranjena 73 pripadnika JNA, dok ih je 215 zarobljeno.

Vlasti Republike Srpske dostavile su Haškom tribunalu dokaze protiv Alije Izetbegovića, Ejupa Ganića i Stjepana Kljuića, ali Haški tribunal nikada protiv njih nije podigao optužnicu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.