Srbi sa diplomom u Mostaru mogu da rade samo na kasi

Povratak Srba na područje Mostara i tri decenije nakon završetka rata odvija se puževim koracima, jer građani srpske nacionalnosti, prvenstveno visokoobrazovani mladi ljudi teško dolaze do posla u struci, zbog čega su primorani da rade u vinogradima, kafićima, tržnim centrima, kao i na benzinskim pumpama.

Od predratnih 35.000 Srba u Mostaru danas živi nešto manje od 3.000 i nažalost broj pada iz godine u godinu, jer posla u struci, koji je ključ opstanka u gradu na Neretvi, za njih nema.

Najbolji primjer je Siniša Lozo iz sela Kuti kod Mostara, koji živi i radi u Gacku, dok slobodno vrijeme provodi u rodnom kraju.

- Nastojim da svaki slobodan dan i vikend odem u selo gdje sam odrastao. Međutim, nismo se vratili zastalno jer u Mostaru, udaljenom deset kilometara od sela, sigurno neću naći posao kakav imam u Gacku, gdje radim u državnoj firmi, a i djeca mi tu pohađaju školu - kazao je Lozo.

Dodao je da još nije uspio da obnovi kuću u selu, zbog čega može samo na dan da ode.

- Majka bi otišla da živi u selo, ali nema uslova dok ne sredimo kuću. Nikada nisam dobio donaciju, kuća mi je ruševina, a sada hoće da nam otmu i ovo malo što nam je ostalo, da preko naše zemlje krče put, da nas otjeraju odavde. Ako bude otvoren kamenolom, ako počne miniranje, ovdje više nema života. Samo je pitanje trenutka kada će se cijelo ovo brdo sručiti na naše kuće, kao što se desilo u Jablanici - kazao je Lozo.

Dodao je da u selu, gdje žive i Hrvati i Bošnjaci, do sada nije bilo problema. Međutim, u posljednje vrijeme predstavnici grada i investitori, koji su naumili da trasiraju put ka kamenolomu, prema njegovim riječima, svim silama pokušavaju da uspiju u svojim namjerama.

Njegov rođak Aleksandar Lozo kaže da ne žele kamenolom na toj lokaciji, ali i da žele da sve ide po zakonu.

- Sada se već kamenje odlama iz tog kamenoloma. Šta će biti kada počnu kiše. Mi jednostavno ne damo da pored svega uzimaju i našu zemlju. Gradska uprava ovdje ima svoje prste. Gradonačelnik im je dao da mogu raditi ovo. Ovo se sve radi u dogovoru sa našim gradonačelnikom - rekao Aleksandar.

Dodao je da Srbi povratnici u ovom dijelu FBiH uglavnom rade kod privatnika, samo su rijetki uspjeli da se dočepaju državnog posla.

- U posljednjih deset godina niko se nije vratio, jer vrijeme čini svoje. Djeca koja su rođena u vrijeme rata sada imaju tridesetak godina i ona su otišla svojim putem. Uglavnom se vratila starija populacija - veli Aleksandar, koji se u selo vratio 2005. godine.

Dvije godine nakon povratka dobio je, kaže, donaciju za obnovu kuće, dok pojedine komšije na to i dan-danas čekaju.

Da Srbi nikakva prava ne mogu ostvariti, pa ni na posao, iako su na papiru konstitutivan narod u FBiH, svjedoči predsjednik Koordinacije Srba Mostar Dušan Golo. On je za "Glas" istakao da Srbi u FBiH nisu ništa drugo nego statistička greška.

- Nama je ovdje neophodna otvorena podrška vlasti Srpske i Srbije. Nedavno je usvojena Deklaracija na Svesrpskom saboru. Ona ne bi trebalo da ostane mrtvo slovo na papiru - kazao je Golo, dodajući da je bezbjednosna situacija sada zadovoljavajuća.

Što se tiče prava, Srbi su na ovom području, tvrdi on, potpuno diskriminisani.

- Prava koja imamo na papiru ni sekunde se ne primjenjuju u stvarnom životu. Vodimo neprestanu borbu da ta prava ostvarimo, manje-više ne uspijevamo. Pojedinačnih slučajeva ima da nešto dobiju, kad se vlast smiluje. Ono što nas ovdje posebno muči jeste pitanje egzistencije srpskog naroda u Mostaru. Ljudi su skloni da najviše obrate pažnju na neka kulturna dešavanja i da se tim zadovoljavaju - kazao je Golo, ističući da se ljudima najprije treba obezbijediti egzistencija, a onda će oni sve ostalo da stvore.

Srbi u Mostaru, prema njegovim riječima, kuću prave od krova, a ne od temelja.

- Naš narod u Mostaru se bore za kulturu, jezik, pismo... što naravno ne osporavam, to treba. Međutim, ne možete se vi boriti za te stvari, kada zavisite od politike, koja je sve osim prijateljska. Tragedija je u tome što ljudi bježe od politike, a ona ide za njima i bavi se sa njima - naveo je Golo, dodajući da je u gradsku Skupštinu sada ušlo pet Srba sa drugih lista, odnosno HDZ-a i bošnjačkih stranaka.

Većina građana Mostara ne poznaje, kaže on, svoj grad, odnosno Statut, izborni zakon.

- Ljudi ne mogu da shvate da je Srbin u Mostaru sa 35 glasova ušao u gradsku Skupštinu, dok njegov sunarodnik sa 900 i više glasova nije uspio. To je način raspodjele mandata - kazao je Golo.

U Mostaru, istakao je on, ima dosta mladih ljudi koji su završili fakultet, a čame na Birou ili rade neke poslove za koje se nisu školovali, odnosno konobarišu ili prodaju u tržnim centrima.

- Moja misija je da se mladim ljudima u Mostaru obezbijedi egzistencija. Čim to uspjemo, ljudi će stvarati porodicu. Sada nijedan mladi čovjek, u uslovima kakvi jesu, ne želi da stvara porodicu - rekao je Golo.

U Gradskoj upravi Mostar, prije izbora, bilo je 503 zaposlenih, od kojih je 21 Srbin.

- Ako bi se primijenio zakon o zapošljavanju iz 1991. godine u Gradskoj upravi u Mostaru bi trebalo da bude 100 zaposlenih. To i kada bi se djelimično primijenio taj zakon, mi u Mostaru ne bismo imali nezaposlenih Srba, u ovom gradu ima sedam agencija na novu BiH, pet ministarstva FBiH i deset u Hercegovačko-neretvanskom kantonu - istakao je Golo.

Kao jedan od primjera Lozo je naveo i konkurs u policiji FBiH, gdje od 25 mlađih inspektora primaju samo tri Srbina.

Škola

Dušan Golo kaže da u Mostaru imaju dvije iste škole pod jednim krovom, što nikoga ne dotiče.

- Na prvom spratu škole je gimnazija za Bošnjake, na drugom za Hrvate, dok su djeca srpske nacionalnosti prinuđena da uče po bošnjačkom ili hrvatskom obrazovnom programu. Zakon je jasan, da bi srpska djeca imala takav razred, treba obezbijediti dovoljan broj učenika - kazao je Golo, dodajući da je ove godine, prvi put nakon rata, upisano 30 prvačića sprske nacionalnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.