Srbi opet ostali bez ključnih pozicija

SARAJEVO - Iako je Ustavom FBiH određeno da od šest ključnih funkcija u vlasti tog entiteta sva tri konstitutivna naroda treba da dobiju po dvije, od potpisivanja Dejtonskog sporazuma do danas Srbi nikada nisu dobili ono što im pripada.

Po nacionalnom ključu dijele se pozicije predsjednika, premijera, predsjedavajućeg Predstavničkog i Doma naroda Parlamenta, predsjednika Ustavnog i Vrhovnog suda i glavnog tužioca FBiH.

Trenutno su na čelu tih institucija tri Hrvata, dva Bošnjaka i jedan Srbin. Predsjedavajući Predstavničkog doma federalnog Parlamenta je Denis Zvizdić, a druga bošnjačka pozicija je pripala predsjedniku Vrhovnog suda Amiru Jaganjcu.

Hrvat Živko Budimir je predsjednik FBiH, na čelu Ustavnog suda je Kata Senjak, a predsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH je Karolina Pavlović.

Srbima pripada jedino pozicija glavnog tužica FBiH na kojoj je Zdravko Knežević.

Osim toga problem je i da bošnjačke stranke na ove pozicije često delegiraju svoje predstavnike Srba i Hrvata, koji su pod njihovim direktnim uticajem i sprovode njihovu politiku.

- Kao mjesto za rješavanje problema konstitutivnih naroda predviđen je federalni Dom naroda, gdje predstavnici konstitutivnih naroda mogu posegnuti za mehanizmom zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Za pokretanje zaštite vitalnog interesa potrebne su, međutim, dvije trećine glasova iz Kluba Srba, koji ima 17 delegata. Problem je što su samo trojica legitimni predstavnici Srba, tako da nikada nemamo potrebne dvije trećine glasova i ne možemo da iskoristimo svoje pravo - rekao je za "Glas Srpske" delegat SNSD-a u Domu naroda federalnog parlamenta Slaviša Mihajlović.

On dodaje da je činjenica da Srbi nisu zastupljeni u dovoljnom broju u ključnim institucijama FBiH i da se ta situacija ponavlja poslije svakih izbora.

Portparol HDZ-a BiH Mišo Relota kaže da je samo prividna slika da su Hrvati dovoljno zastupljeni u institucijama FBiH.

- Iza ljudi koji se nalaze na čelnim pozicijama u FBiH ne stoji većinska volja hrvatskog naroda i njihovih predstavnika. Oni su sateliti lidera SDP-a Zlatka Lagumdžije i za nas nisu ni legalni, ni legitimni. Kada je riječ o predstavnicima srpskog naroda, sve funkcije pripadaju Lagumdžijinom kadru i oni se u svakom slučaju više zalažu za njegove, nego za interese Srba, kojih je u FBiH svakim danom sve manje - rekao je Relota.

Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko izjavio je da ako postoji problem zastupljenosti predstavnika sva tri konstitutivna naroda u institucijama FBiH, "onda je potreban dogovor koji treba da se ispoštuje".

Premijer FBiH Nermin Nikšić rekao je poslije sastanka sa Inckom da su poslije konstituisanja vlasti u tom entitetu ostale pozicije predsjednika Ustavnog i Vrhovnog suda i glavnog tužioca, koje se prilagođavaju nacionalnoj strukturi.

- Odmah poslije konstituisanja zakonodavne i izvršne vlasti predsjednik i potpredsjednik FBiH uz saglasnost Vlade uputili su dopis Visokom sudskom i tužilačkom savjetu da popuni te tri funkcije i da se ispoštuju ustavne odredbe - rekao je Nikšić.

Komšić

Najočigledniji primjer zloupotrebe nacionalnosti prilikom kandidovanja za čelne pozicije u institucijama je hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

On je već drugi mandat na toj funkciji, a kao kandidat SDP-a izabran je glasovima Bošnjaka, koji čine ogromnu većinu biračkog tijela te stranke.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.