Srbi iz Podrinja šesnaest godina traže pravdu

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Srbi iz Podrinja šesnaest godina traže pravdu

Još niko nije odgovarao za svirepa ubistva više od 3.500 ljudi i uništavanje 156 srpskih sela na ovom području

DA SU zbog nekažnjavanja zločina počinjenih nad Srbima u srednjem Podrinju od 1992. do 1995. godine izgubili smisao i pravda i pravo potvrđuje činjenica da je prošlo dvanaest godina od rata, a da još niko nije odgovarao za svirepa ubistva više od 3.500 ljudi i uništavanje 156 srpskih sela na ovom području. Naser Orić, ratni komandant Srebrenice, iz koje su muslimanske snage upadale u srpska sela, ubijale nejač i palile sve pred sobom, osuđen je u haškom Tribunalu na dvije godine zatvora i u BiH se vratio kao nacionalni heroj. Ali, Orić nije jedini Bošnjak iz Srebrenice koga, slobodno se može reći, i nije stigla ruka pravde. Okićen "zlatnim ljiljanom" za pomor Srba u selima oko Srebrenice i Bratunca danas se slobodno šeta ozloglašeni bošnjački ratnik i mučitelj Zulfo Tursunović iz Sućeske, koji se među prvima vratio u svoje selo. - Dok sam živ pamtiću Zulfu Tursunovića, koji je svakodnevno dolazio u zatvor i mučio zatočene Srbe. Prijetio je da će nas sve poklati što bi i uradio da nismo bili potrebni za razmjenu zarobljenih muslimana - kaže Ratko Nikolić iz Kravice koji je u svom selu zarobljen 7. januara 1993. godine. Govoreći kroz kakve muke je prošao, ovaj nesrećnik podsjeća da su mu od prebijanja u zatvoru polomljena četiri rebra i pokazuje ožiljke na vratu od, kako kaže, Zulfinog reckanja nožem. Za učešće u ratnim pohodima, paljenje srpskih sela i svirepo ubijanje civila Bošnjaci su, u poslijeratnom periodu, nagrađeni visokim političkim funkcijama. Preživjeli Srbi tvrde da je aktuelni načelnik Srebrenice Abdurahman Malkić učestvovao u napadu na Ratkoviće 21. juna 1992. godine i Skelane 16. januara 1993. godine, te da je zamjenik načelnika Ramo Dautbašić bio zamjenik komandira čete Brezovica, koja je počinila zločine nad srpskim narodom u selima pored Drine. U izvještaju Centra javne bezbjednosti Bijeljina, koji je proslijeđen nadležnom tužilaštvu, na spisku od šesnaest Bošnjaka koji su osumnjičeni za ratne zločine nad Srbima nalazi se i Malkićevo ime. - Boračka organizacija Srebrenice upozoravala je više puta na diskriminatorski odnos međunarodnih i domaćih tužilaštava i sudova navodeći imena Bošnjaka koji su počinili zločine nad srpskim narodom ove opštine a koji obavljaju visoke funkcije. Da ironija bude veća, oni danas odlučuju o sudbini srpskog naroda - kaže za naš list predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Gojko Simić ističući da "međunarodna zajednica i njeni predstavnici u BiH vrše torturu nad uglednim Srbima ove opštine nalažući da im se oduzmu lična dokumenta i onemogući slobodno kretanje i rad". Koliko lokalna vlast brine o Srbima koji su za nekoliko mjeseci rata prognani iz svih sela potvrđuju mještani Ratkovića koji ističu da u ovom selu, u kojem je, u jedanaest zaselaka bilo 120 srpskih kuća, danas nema žive duše. - O nama niko ne brine. Predali smo bezbroj zahtjeva međunarodnim organizacijama, obraćali se za pomoć opštini Srebrenica, ali, niko ne želi da nam pomogne. Ko je mogao da se snađe otišao je sa ovih prostora a ostali su samo najsiromašniji da se bore sa nedaćama i nepravdom - rekao je za "Glas Srpske" Radovan Milanović koji sa suprugom Brankom i troje maloljetne djece već pet godina živi u alternativnom smještaju u jednom krilu srebreničkog hotela "Domavija". Njegovo selo zaobišli su svi donatori, a lokalna vlast na čijem čelu se nalazi Abdurahman Malkić, zaboravio je svoje dojučerašnje komšije. - Malkić je do svog sela doveo struju i obnovio kuću i sebi i svojim rođacima. Do Ratkovića se ne može ni doći izlokanim putem a kamoli dovesti materijal za kuće - ogorčena je Dobrina Prodanović kojoj je u ovom selu 21. juna 1992. godine ubijen sin jedinac, Živan. Porodice žrtava sa područja Skelana, gdje je svirepo ubijeno više od tri stotine srpskih civila najavile su da će od Suda BiH tražiti da procesuira sve Bošnjake koji su počinili zločine nad civilima ovog srebreničkog prostora. - Iako se zna ko je naložio a ko su izvršioci masakra nad srpskim civilima u Skelanima 16. januara 1993. godine, nijedan Bošnjak još nije optužen. Ovdje je počinjen genocid nad Srbima jer su bez traga nestale kompletne porodice sa djecom od dvije do šesnaest godina. O kakvoj istini i pravdi govore međunarodni zvaničnici i domaći predstavnici vlasti ako ignorišu ove činjenice - ističe Milica Dimitrijević kojoj su tog dana pred očima ubijena dva sina od pet i deset godina. Podsjeća da su četrnaestogodišnjem dječaku Cvetku Ristiću iz zaseoka Kušići istog dana ubijeni otac, majka, brat i sestra, te da je ostao sam i bez krova nad glavom. Tragovi rata vidljivi su u Radoševićima gdje od stotinu srpskih domaćinstava danas, u drvenoj kućici, živi samo jedna porodica. Nije bolje stanje ni u mjesnoj zajednici Krnjići gdje su, od osamdeset srpskih kuća, obnovljene samo tri, kao i u Zalazju gdje je 12. jula 1992. godine selo, sa oko trideset domaćinstava, sravnjeno sa zemljom i gdje je ubijeno i nestalo 39 srpskih civila. Podrinje će dugo pamtiti krvave pirove Nasera Orića, Zulfe Tursunovića, Hakije Meholjića i drugih Bošnjaka koji su, u namjeri da zatru sve što je srpsko, palili sve pred sobom i u crno zavili veliki broj porodica. - Od Đurđevdana do Božića sravnili su sa zemljom Boljeviće, Fakoviće, Bjelovac, Sikirić, Zagone, Kravicu i sva sela u kojima su živjeli Srbi. U Bjelovcu su 14. decembra ubili 69 staraca i djece a Slavki Matić i Brani Vučetiću, kompletnu porodicu. Zašto do zločinaca ne dopire ruka pravde - pita Radojka Filipović kojoj su u tom selu ubijeni suprug i svekar a svekrva i jetrva sa dvoje male djece odvedene u srebrenički zatvor. K. ĆIRKOVIĆ Božićni pir Preživjeli Kravičani kažu da je krvavi božićni pir njihovih komšija iz Srebrenice ovjekovječeno slikanjem "najboljih junaka" ispred zapaljenog Zadružnog doma u ovom srpskom selu. Na toj slici koja je, kažu, stigla i do Haga, u grupi sa Naserom Orićem nalazi se i odbornik Stranke demokratske akcije u Skupštini opštine Srebrenica Suljo Čakanović, koji nekoliko godina "brine" o obnovi i povratku na to područje, radeći u opštinskoj Komisiji za povratak i obnovu. Ogorčeni Srbi kažu da je, zahvaljujući Čakanoviću i politici koju više od sedam godina vodi bošnjačka vlast u Srebrenici, obnovljeno oko tri hiljade bošnjačkih i oko 600 srpskih kuća.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.