Sorensen: Napredak RS u sprečavanju trgovine ljudima

Specijalni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen rekao je da EU nastavlja da radi na iskorjenjivanju trgovine ljudima kao prioritetnom pitanju u saradnji sa BiH.

"BiH ima instrumente za borbu protiv trgovine ljudima i oni se moraju svrsishodno primjenjivati. EU pomaže žrtvama kroz finansijsku pomoć i podržava proces izmjene relevantnih krivičnih zakona na svim nivoima", rekao je Sorensen, povodom 18. oktobra - Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima.

Sorensen je naglasio da, iako je u Republici Srpskoj i distriktu Brčko ostvaren značajan napredak, između ostalog, i uvođenjem odredaba o trgovini ljudima, to isto treba učiniti i na nivou BiH i FBiH, saopšteno je iz Delegacije EU u BiH.

"Trenutno, razmatramo opcije obezbjeđivanja dalje finansijske pomoći u ovoj značajnoj oblasti. Dodatno, naglašavamo našu podršku pristupu koji u centru pažnje ima žrtvu. Žrtvama trgovine ljudima mora se pomoći prilikom reintegracije u društvo. Počinioci i korisnici koji profitiraju od ove eksploatacije ljudi moraju završiti u zatvoru", naveo je Sorensen.

"To je moderno ropstvo. U Evropi smo i dalje svjedoci sve većeg broja identifikovanih i pretpostavljenih žrtava trgovine. Djeca su i dalje najugroženija grupa i naša zajednička odgovornost je da ih zaštitimo i obezbijedimo im sigurno djetinjstvo", naveo je Sorensen.

Milioni ljudi u kandžama savremenog ropstva

Skoro 30 miliona ljudi u svijetu živi u uslovima savremenog ropstva. Najveći problem je u Mauritaniji, dok je Srbija na 59. mjestu, pokazuje Globalni indeks ropstva. Savremeno ropstvo definiše se kao posjedovanje ili kontrola odrasle osobe ili djeteta uskraćivanjem slobode i iskorišćavanje radi zarade ili seksualno iskorišćavanje, a to prate nasilje, prinuda ili prevara.

U Indiji živi gotovo polovina procijenjenog broja modernih robova u svijetu, a dobri antirobovski zakoni loše se primenjuju. Ta država jedna je od rijetkih koja još nije odobrila konvenciju o najgorim oblicima dječjeg rada. Međutim, prema broju robova u odnosu na broj stanovnika prednjači Mauritanija. U toj zapadnoafričkoj zemlji u robovskom položaju je četiri odsto stanovnika, a neki smatraju i do 20 odsto, jer je duboko usađeno nasljedno ropstvo, a ljudi mogu da se prodaju i kupuju, iznajmljuju ili poklanjaju.

Fondacija "Hodaj slobodno" procjenjuje da u Srbiji u savremenom ropstvu živi oko 26.000 ljudi, pa je tako na 59. mjestu svjetske liste koje dijeli sa BiH. Mjesto gore ili dolje su i druge zemlje nekadašnje Jugoslavije. Na začelju su skandinavske i druge bogate evropske zemlje, ali ni za jednu se ne može reći da nema savremenog ropstva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.