SNSD, HDZ BiH i SDA najbliži formiranju vlasti u Sarajevu

BANjALUKA – Izbori su završeni, ali je tek počela postizborna matematika.

Prema trenutnoj projekciji, raspodjela mandata za Predstavnički dom Parlamenta BiH izgledala bi ovako:

• SDA  - 9
• SNSD – 6
• SDP -5
• HDZ BiH i partneri  - 4,
•  SBiH – 3

dok bi ostali mandati bili raspoređeni između više stranaka.

Za većinu su potrebna dvadeset dva glasa. Izborni rezultat zato nije donio jednu gotovu većinu, već je otvorio nekoliko mogućih puteva. Od njih su politički najzanimljivija dva, dok ostale kombinacije više liče na utopističke matematike.

Prva i jedna od najočiglednijih kombinacija polazi od tri stranke koje su osvojile najviše mandata u svojim političkim blokovima – SDA, SNSD i HDZ BiH. Ove tri stranke zajedno bi imale devetnaest mandata. Za većinu bi im nedostajala još tri poslanika, a upravo tu se otvara prostor za SBiH.

Ovo je jedna od najjednostavnijih matematičkih konstrukcija jer okuplja najjače političke subjekte iz Republike Srpske i FBiH i stranku koja ima značajnu poziciju u bošnjačkom političkom bloku.

Da li je moguće formiranje vlasti bez SNSD-a?

Može li vlast bez SNSD-a? Upravo takvu mogućnost nakon izbora predložio je lider NiP-a Elmedin Konaković. On je poručio da je uslov njegove stranke da na nivou BiH ne bude vlasti sa SNSD-om, dok je istovremeno pozvao da se izvrši pritisak na HDZ da ne uslovljava učešće u vlasti strankom Milorada Dodika.  Pitanje je, međutim, koliko je takva zamisao izvodljiva nakon izbornih rezultata. Osnovu bi činile SDA, SDP i HDZ. Te tri stranke bi, prema radnoj projekciji, imale osamnaest mandata.

Nedostajala bi im još četiri poslanika. Tu bi se otvorila mogućnost da se vlast formira sa srpskim opozicionim strankama. Ako bi PSS i SDS prihvatili takav dogovor, računica bi bila 22 ruke. Matematički, dakle, vlast bez SNSD-a jeste moguća. Ali upravo tu počinje mnogo teži dio priče.

Najveća prepreka nije broj mandata, već činjenica da bi za vlast bez SNSD-a bilo potrebno napraviti dogovor u kojem bi se istovremeno našli SDA, SDP, HDZ i najmanje dvije srpske opozicione stranke.

Ovdje je ključan Dom naroda gdje će SNSD imati najmanje tri, a vjerovatno i četiri delegata. Ako bi najjača stranka u Srpskoj došla do brojke četiri sve druge kombinacije bi automatski pale u vodu jer bi u takvom sastavu kontrolisale ne samo srpski klub nego i cijeli dom.

SNSD osvojio daleko najviše glasova u Republici Srpskoj

Posebno je važna činjenica da je SNSD, prema preliminarnim rezultatima, osvojio daleko najviše glasova u Republici Srpskoj za Predstavnički dom PS BiH. SNSD je imao više od sto devedeset hiljada glasova, dok su iza njega bili PSS i SDS. Zbog toga bi pokušaj da se SNSD zaobiđe značio da se vlast na nivou BiH pravi sa srpskim strankama koje su pojedinačno osvojile znatno manje glasova od SNSD-a. To, samo po sebi, nije prepreka za formiranje parlamentarne većine. Izborni sistem omogućava da više stranaka pravi koalicije. Ali bi takav dogovor nosio jasnu političku težinu, jer bi stranke iz Federacije morale da odluče da li im je prihvatljivija saradnja sa više srpskih opozicionih stranaka nego sa strankom koja je osvojila najviše mandata u Republici Srpskoj.

Zato je Konakovićeva zamisao jedna od nerealnih.  Za njeno sprovođenje potrebno je riješiti tri problema, okupiti dovoljan broj srpskih poslanika, obezbijediti dogovor sa HDZ-om i usaglasiti političke uslove pet različitih stranaka. Međutim, većina od tačno dvadeset dva mandata ne ostavlja mnogo prostora za neslaganja, odsustva ili promjenu stava nekog od partnera. Zbog toga bi takva vlast vjerovatno morala tražiti još jednog ili više poslanika sa strane kako bi imala širi manevarski prostor.

Tu bi značaj mogli dobiti pojedinačni mandati manjih stranaka.

S druge strane, pita se nešto i HDZ, bez koga je teško formirati vlast, kako na federalnom tako i državnom nivou. Kada se sve sabere, nakon izbora se izdvajaju dvije glavne političke matematike:

• Prva je SDA, SNSD i HDZ, uz SBiH ili druge partnere.
• Druga je SDA, SDP, SNSD i HDZ.

Konakovićeva ideja o vlasti bez SNSD-a, ima matematiku, ali zahtijeva složeniji i gotovo nemoguć politički dogovor. U konačnici, ključno pitanje nije samo ko može sakupiti dvadeset dva glasa, već ko može napraviti većinu koja će imati dovoljno poslanika, podršku neophodnu za formiranje Savjeta ministara i politički dogovor koji može funkcionisati tokom mandata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.