Snežana Malović: Srbija nije prekršila odredbe Rimskog statuta

Srbija nije povrijedila odredbe Rimskog statuta pokretanjem istrage protiv 19 osoba iz BiH osumnjičenih za ratne zločine počinjene nad pripadnicima JNA u maju 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.

Izjavila je ovo u intervjuu za "Glas Srpske" ministar pravde Srbije Snežana Malović.

- Tačno je da je Srbija pristupila Rimskom statutu Međunarodnog krivičnog suda, ali se taj statut primenjuje na počinioce krivičnih dela koja su izvršena nakon njegovog donošenja, a ne i na dela koja su izvršena pre - istakla je Malovićeva.

* GLAS: Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Haris Silajyić konstatovali su da je u konkretnom slučaju Srbija povrijedila međunarodno pravo?

MALOVIĆ: Srbija nije povredila odredbe Rimskog statuta. Ne vidim nikakvu vezu između Rimskog statuta i Haškog tribunala. Haški tribunal može da zatraži od domaćih sudova da im ustupi vođenje postupka za dela za koja je zainteresovan radi pokretanja postupka. Takođe, u ovom slučaju nije podignuta optužnica, već je reč o zahtevu za sprovođenje istrage tokom koje će i tužilaštvo i odbrana imati mogućnost i pravo da predlože izvođenje onih dokaza koji mogu da povrede njihove navode, a to je, uostalom, i obaveza suda po službenoj dužnosti.

* GLAS: Bilo je zahtjeva iz Sarajeva da se ovaj predmet ustupi Tužilaštvu BiH?

MALOVIĆ: O ustupanju predmeta odlučuju pravosudni organi, a to su, u konkretnom slučaju, Tužilaštvo za ratne zločine, odnosno Veće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu, zavisno od faze u kojoj se postupak nalazi.

Državni organi Srbije su nadležni za vođenje ovih postupaka, za dela izvršena na teritoriji bivše SFRJ, bez obzira na državljanstvo učinioca ili žrtve. To je na tužilaštvu Srbije i BiH i postupiće se u skladu sa domaćim zakonima i međunarodnim pravom, bilateralnim sporazumima, odnosno preuzetim obavezama.

* GLAS: Neki sarajevski krugovi su pokretanje ove istrage ocijenili "nastavkom agresije i hajkom na građane BiH"?

MALOVIĆ: Činjenica da među optuženima, osuđenima kao i oslobođenima ima pripadnika svih etničkih nacija, po mom sudu, najbolje govori da i Tužilaštvo za ratne zločine i Veće za ratne zločine rade svoj posao isključivo držeći se u svemu zakona, visokih profesionalnih standarda i transparentnosti u radu.

* GLAS: Kakvi su dosadašnji efekti i rezultati primjene Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom u Srbiji?

MALOVIĆ: Tužilaštvo Srbije najavilo je pokretanje finansijskih istraga protiv osoba za koje postoji sumnja da su imovinu stekle kriminalnih delima i rezultati se očekuju veoma brzo. Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom, koji se u Srbiji primenjuje od 1. marta, jedna je od najvažnijih mera u odlučnoj borbi Vlade Srbije protiv kriminala. Mogli smo da primetimo da se kriminalci nisu plašili toliko činjenice da će otići u zatvor, koliko pomisli da im bude oduzeta imovina kojom su do tada raspolagali. Zato će to biti u pravom smislu pobeda nad organizovanim kriminalom.

Predmet istrage

* GLAS: Šta će biti predmet istrage?

MALOVIĆ: Sva imovina stečena kriminalnim delima doći će pod udar zakona. Kriminalcima neće pomoći ni to što su imovinu preneli na bračnog druga, roditelje, kumove ili prijatelje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.