Šmitove stege moraju biti razbijene

BANjALUKA - Republika Srpska čvrsto stoji iza Dejtonskog mirovnog sporazuma i poziva na njegovu primjenu u skladu sa izvornim tekstom, a svi koji žele dobro BiH treba da jasno odbace dekrete Kristijana Šmita koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik i koji je, kao takav, i izvor najozbiljnije krize koja trese ovu zemlju.

To je, između ostalog, naglašeno u najnovijem, 34. po redu izvještaju Vlade Republike Srpske koji je adresiran na Savjet bezbjednosti UN koji bi, kako je ranije najavljeno, u petak trebalo da zasjeda i da zemlje članice otvoreno diskutuju i o situaciji u BiH.

- S ciljem vraćanja pravnog poretka BiH na ustavne osnove, sve nezakonite odluke Kristijana Šmita moraju biti poništene - piše u dokumentu koji je potpisao premijer Srpske Savo Minić.

O ovom Vladinom izvještaju, koji je juče objavljen, se pričalo i prije nego što je ugledao svjetlost dana s obzirom na činjenicu da je još početkom ovog mjeseca, prilikom boravka predsjednika Milorada Dodika u Sočiju gdje se i sastao sa ruskom predsjednikom Vladimirom Putinom, rečeno da će Rusija, kao predsjedavajuća Savjeta bezbjednosti, predstaviti kolegama stavove iz Srpske.

Detalje svog viđenja situacije u BiH otkrio je i Šmit u svom polugodišnjem izvještaju koji je spremio, takođe, za Savjet bezbjednosti, a upravo je na njega republički vrh skrenuo pažnju u dokumentu koji je poslat u Njujork.

Poseban akcenat je stavljen na Dejtonski mirovni sporazum.

- Sporazum iz 1995. godine predstavlja genijalan kompromis koji ne samo da je okončao užasan rat u BiH nego je i omogućio mirnu koegzistenciju tri nekada zaraćena naroda u demokratskoj državi - naglašeno je u dokumentu Vlade Republike Srpske.

Iz Banjaluke je, naime, ponovo upozoreno da je demokratski ustavni poredak uspostavljen Dejtonom izmijenjen i narušen nezakonitim diktatorskim dekretima različitih međunarodnih visokih predstavnika, uz naglasak da to najdrastičnije čini "aktuelni samozvanac - Kristijan Šmit".

U izvještaju je pojašnjeno zašto je potrebno okončati Šmitovu destabilizujuću i nelegitimnu vladavinu iz Kancelarije visokog predstavnika, a njegove odluke poništiti.

- U susret tridesetoj godišnjici Dejtonskog sporazuma, svi kojima je stalo do stabilnosti i uspjeha BiH moraju se ponovo obavezati na dosljednu primjenu sporazuma i zahtijevati hitno ukidanje Šmitove antidemokratske, neustavne i destabilizujuće stege kojom guši BiH - navedeno je u izvještaju Vlade Srpske.

Poslata je jasna poruka Vašingtonu i Briselu.

- Ukoliko su Sjedinjene Američke Države zaista promijenile politiku prema BiH, treba javno da odbace Šmitove dekrete i pokušaje da ukloni demokratski izabrane lidere koji zahtijevaju da se Ustav BiH poštuje te da insistiraju da BiH upravljaju njeni demokratski izabrani lideri, a ne neizabrani strani despot - piše u republičkom izvještaju uz naglasak da, ako i EU zaista želi da BiH napreduje na putu ka članstvu i ako zaista poštuje vladavinu prava, mora odbaciti Šmitovo pozivanje na funkciju visokog predstavnika i svako prisvajanje neograničenog prava da iko na toj funkciji vlada BiH dekretom.

SB UN je upozoren da je najnovija i ujedno najozbiljnija kriza u BiH izazvana kada je pružen otpor Šmitovom cilju da oduzme javnu imovinu Srpske, uključujući njene prirodne resurse, puteve, škole i bolnice, i da je prenese na BiH, čime bi postala politički i pravno obezvrijeđena, a Bošnjacima omogućeno da kontrolišu njene resurse.

Međunarodna zajednica, stav je republičkog rukovodstva, treba da odbaci protivpravni pokušaj svrgavanja predsjednika Srpske koji je osuđen ne zbog kršenja zakona koji je donesen kako je predviđeno Ustavom, nego "kršenja neustavnog dekreta neizabranog stranca, koji čak ni formalno nije na funkciji na koju se poziva".

- Iako Šmit i drugi tvrde da je do procesuiranja došlo zbog navodnog kršenja Dejtona, to nije tačno. Krivično djelo za koje je predsjednik Srpske presuđen glasi "nesprovođenje odluka visokog predstavnika" - istaknuto je u dokumentu, uz opasku da Šmit nije legitimni visoki predstavnik jer nije nikada dobio saglasnost Savjeta bezbjednosti, kako to Dejton nalaže.

U izvještaju je istaknuto da je Srpska, uprkos svemu, ipak preduzela dodatne korake radi smirivanja političkih tenzija i omogućavanja konstruktivnog dijaloga sa domaćim i međunarodnim partnerima s ciljem rješavanja ključnih aktuelnih pitanja.

Prvi presjek

Republika Srpska je prvi izvještaj Savjetu bezbjednosti UN, u svojstvu potpisnice aneksa Dejtonskog mirovnog sporazuma, poslala 2009. godine. I u tom dokumentu je apostrofirano šta je mandat visokog predstavnika BiH i upozoreno da, ipak, još od 1997. godine visoki predstavnik prisvaja, bez ikakvog pravnog obrazloženja, bonska ovlašćenja na osnovu kojih vlada i kažnjava odlukama, čime uveliko prekoračuje mandat dat Dejtonom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.