Slučaj "Trgovska gora" daleko od konca

BANjALUKA, SARAJEVO - BiH je, prema tvrdnjama nadležnih, spremna za ovogodišnja sučeljavanja sa Hrvatskom na domaćem i evropskom terenu, a s ciljem da dokaže da Trgovska gora, uz granicu i u slivu rijeke Une, nije adresa za skladištenje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane (NE) "Krško", uz opasku da zvanični Zagreb već sada krši ljudska prava, zbog čega se ozbiljno razmišlja i o pojedinačnim tužbama.

Eksperti i zvaničnici iz Republike Srpske i FBiH su istrajni u tome da dokažu da radioaktivnom otpadu i istrošenom nuklearnom gorivu iz NE, koje Hrvatska kao vlasnik polovine elektrane mora da preuzme do 2028, nije mjesto na Trgovskoj gori, uz granicu sa BiH i u zaštićenom slivu rijeke.

Hrvatski sabor je, s druge strane, usvajanjem Zakona o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada dodatno označio tu lokaciju kao krajnju adresu za radioaktivni otpad (RAO), uz sve češće pominjanje da bi na lokaciju nekadašnje kasarne "Čerkezovac", na Trgovskoj gori, mogao da stiže i drugi otpad.

Domaćim ekspertima u borbi protiv te namjere Hrvatske pomaže i pravna kuća iz Francuske čiji predstavnici, kako je potvrđeno za "Glas", stižu već naredne sedmice u BiH.

U odbranu interesa i BiH i stanovništva u 13 lokalnih zajednica u slivu Une se aktivno uključilo i Predsjedništvo BiH. Na sjednici, održanoj u ponedjeljak, jednoglasno je usvojen niz zaključaka te primljen k znanju Nacrt strategije zaštite pravnog interesa u vezi sa pitanjima odlaganja RAO i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore, koji je izradio Pravni tim po nalogu Savjeta ministara, te od ministara zatraženo da hitno usvoje taj akt i nalože nadležnima da aktiviraju mehanizme prema međunarodnim konvencijama, posebno Espoo konvencijom o procjeni uticaja na životnu sredinu.

Koordinator Ekspertskog i Pravnog tima BiH Borislav Bojić tvrdi da je u Saboru usvojen zakon koji nije usklađen sa evropskim zakonodavstvom i da će Hrvatska u narednim mjesecima morati da odgovori na desetine pitanja pred nadležnima u Ženevi.

 - Ništa nije završeno. To što je Hrvatska usvojila zakon, a nije uradila studiju uticaja na životnu sredinu, ništa ne znači. Oni nastoje da izbjegnu sve obaveze koje prema međunarodnim standardima imaju prema BiH, ali ne mogu uspjeti u tome. Predstoji nam aktivnost koju će pripremiti naša međunarodno-pravna ekspertska kuća iz Pariza te niz drugih konvencija po kojima ćemo se izjašnjavati. Ova godina biće u znaku odgovora na studiju uticaja na životnu sredinu koju je Hrvatska već trebalo da objavi - rekao je Bojić.

Rasprava u Ženevi je planirana za maj, a 19. januara u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koje koordiniše aktivnosti u vezi sa problematikom Trgovske gore, biće održan sastanak na kojem će biti i predstavnici ekspertske kuće iz Pariza i svi drugi koji su uključeni, među kojima su i nadležni resorni ministri iz Srpske i FBiH.

- Cilj je da se pripremimo za sve arbitraže koje su pred nama. Ne odustajemo. Imamo potpunu saglasnost svih nivoa vlasti, tako da bez dozvole BiH na granici se ne mogu graditi ti objekti. Svjesni smo i činjenice da Hrvatska neće odustati, ali ćemo iskoristiti sva pravna i druga sredstva koja su nam na raspolaganju. Moguće su i pojedinačne tužbe zbog povrede ljudskih prava – kategoričan je Bojić.

BiH će, tvrdi, dokazati tamo gdje treba da Trgovska gora nije mjesto gdje će se skladištiti radioaktivni otpad.

- Važna je i aktivna uloga Predsjedništva BiH te da svi ispoštuju svoje zadatke, posebno Ministarstvo inostranih poslova - zaključio je Bojić.

Stručnjaci iz BiH godinama posebno upozoravaju da bi odlaganjem otpada oko 70 odsto potencijalnog negativnog uticaja osjetila upravo BiH, odnosno bilo bi ugroženo zdravlje oko 250.000 stanovnika.

Uz to, postoji i opravdana bojazan da bi Trgovska gora mogla od skladišta lako da preraste u trajno odlagalište. Za razliku od Hrvatske, Slovenija će polovinu otpada odlagati u Vrbini, uz samu elektranu. Tu ponudu odbio je zvanični Zagreb.

• Referendumi

O onome što je urađeno i onome što treba da uslijedi krajem prošle godine je raspravljano u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Tada je otkriveno da su referendumi u lokalnim zajednicama u slivu Une jedan od ozbiljnijih koraka koji bi mogli biti napravljeni.

- I naši partneri iz Pariza su preporučili da se održi referendum u Novom Gradu i drugim sredinama. Referendumi i pojedinačne tužbe ljudi koji žive na tom prostoru dodatan su pritisak i na susjednu zemlju, ali i Evropsku komisiju - rekao je Bojić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.