Slobodan Radulj: OHR nema mandat da odlučuje o imovini

Pravobranilac RS Slobodan Radulj u intervjuu "Glasu Srpske" kaže da smatra da poslije obavljenog popisa imovine u entitetima BiH nikome, pa ni OHR-u, neće pasti na pamet da mimo Ustava i Dejtonskog sporazuma popisanu imovinu proglasi imovinom BiH.

- OHR jednostavno nema mandat da odlučuje šta je u čijem vlasništvu. Interesantna su nastojanja političara iz Federacije BiH da se sva imovina knjiži na BiH, a potom prenese na entitete. To je čista zamka - kaže Radulj.

* GLAS: Hoće li OHR uspjeti da popiše imovinu  za tri mjeseca i šta  ako je proglasi imovinom BiH?

RADULj: Iz medija sam saznao da će timovi stručnjaka iz OHR-a u narednih nekoliko sedmica popisivati državnu imovine. Taj posao nemoguće je završiti u roku od tri mjeseca, odnosno prije održavanja sljedeće sjednice Savjeta za primjenu mira. Ne slažem se ni sa ocjenom da je to rutinsko i tehničko pitanje. Prvi zamjenik visokog predstavnika Rafi Gregorijan je rekao da postoji "državna imovina" i "javna imovina", te da postoji imovina bivše SFRJ i bivše SR BiH. Time je bivšu SR BiH proglasio državom, što ona nije bila. Tu se moglo samo raditi o imovini bivše države SFRJ. Pitanje državne imovine veoma je kompleksno postavljeno od strane OHR-a i vlasti u Sarajevu, ali mislim da ono u ovom momentu u BiH nije prioritetno. BiH ima daleko više problema koje treba rješavati. Pitanje imovine riješeno je Dejtonskim sporazumom i isti treba samo primijeniti. Što se tiče imovine SFRJ, ona je riješena Sporazumom o sukcesiji iz 2004. godine. Ne bi trebalo biti sporno ni da vojna imovina koja služi potrebama Oružanih snaga BiH bude imovina BiH, kao i neka druga imovina koja je u službi zajedničkih institucija BiH. Sva ostala imovina bi, kako je to Dejton regulisao, pripala entitetima i lokalnim zajednicama. Ovo pitanje ne bi trebalo biti  sporno, osim ako se iza njega ne kriju neke druge namjere ili se, pak, želi odvući pažnja javnosti od drugih, težih i značajnih problema u BiH.

* GLAS: Šta ovaj proces može proizvesti ako bude nastavljen na takav način?

RADULj: Poslije obavljenog popisa imovine mislim da nikome, pa ni OHR-u, neće pasti na pamet da mimo Ustava i Dejtonskog sporazuma popisanu imovinu proglasi imovinom BiH. OHR jednostavno nema mandat da odlučuje šta je u čijem vlasništvu. Interesantna su nastojanja političara iz Federacije BiH da se sva imovina knjiži na BiH, a potom prenese na entitete. To je čista zamka, jer u slučaju prenošenja imovine na entitete tražiće se konsenzus koji nikada neće biti postignut i tako se može desiti da sva imovina ostane vlasništvo BiH. Ne znam kome treba ovakva igra i da li oni koji na ovakav način razmišljaju žele dobro BiH. Vojna imovina, ambasade, diplomatska predstavništva, zgrade i zemljišta zajedničkih institucija BiH za RS i njene predstavnike nikada nije bilo sporno da pripadnu državi BiH i to je ono što Ustav i Dejton određuju.

* GLAS: Kako danas RS stoji u odbrani prava na svoju imovinu i koji su slučajevi bili uspješni, a koji ne?

RADULj: Pravobranilaštvo se svim mogućim pravnim sredstvima bori za zaštitu imovinskih interesa RS, ulaganjem svih pravnih sredstava: tužbi, apelacija, prigovora redovnih i vanrednih pravnih lijekova. U posljednje dvije godine nismo imali većih udara na budžet RS. U toku su sudski postupci protiv RS veće vrijednosti a najveći iznos je nepravosnažna presuda Osnovnog suda u Banjoj Luci na iznos od 64 miliona KM za porušene džamije na koju smo uložili žalbu po kojoj rješava Okružni sud u Banjoj Luci. Najveća potraživanja prema RS su po osnovu materijalne i nematerijalne ratne štete koja se kreće oko milijardu i dvjesta miliona, ali koja se isplaćuje u obveznicama. Možda najveći uspjeh Pravobranilaštva RS u posljednjoj godini jeste rješavanje poslova eksproprijacije na trasi autoputa Banja Luka-Gradiška i Banja Luka-Doboj.

* GLAS: U kojoj je fazi "slučaj Alijagić"?

RADULj: Ustavni sud BiH je 30. maja usvojio apelaciju Saliha i Muamera Alijagića i utvrdio da postoji povreda prava na pravičan postupak i prava na imovinu. Ustavni sud BiH ostavio je na snazi presudu Okružnog suda u Trebinju u dijelu u kojem je odlučeno o naknadi materijalne štete za oduzeti repromaterijal, a u dijelu odluke o kamatama i naknadi za oduzete mašine predmet je vraćen na ponovni postupak. Po istoj odluci Ustavnog suda Okružni sud u Trebinju treba da odluči o dijelu presude na koju je uložena apelacija. U slučaju Alijagić već su Vlada RS i opština Trebinje još 2005. godine po presudi Vrhovnog suda RS isplatili iznos od 1,2 miliona KM. U slučaju eventualnog izvršenja Odluke Ustavnog suda BiH obaveze će se pretvoriti u državni dug i biće izdate obveznice.

Privatizacija

* GLAS: Ko je najviše oštetio imovinu RS?

RADULj: Imovina RS najviše je oštećena u pojedinim postupcima privatizacije preduzeća. Godinama nesređeno stanje u zadružnom sektoru dovelo je do velikih gubitaka i u toj oblasti. Međutim, u toku je priprema Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednim zadrugama koji bi trebalo da donese rješenje tog važnog pitanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.