Slikar Dragoslav Radisavljević u trci za Olimpijadu 2012.

Sve slike - koje Radisavljević radi tehnikom svojstvenom samo njemu - imaće zajedničku nit koja simbolizuje "ritam srca" ili "kosmički signal", što zapravo predstavlja komunikaciju koja planetu čini "domom svih ljudi"

Šta imaju zajedničko blještava prijestonica Engleske i omaleno banjolučko vikend naselje u Republici Srpskoj? Šta to povezuje London i Slatinu? Nisu to ni dobri putevi, ni visok standard, ni uspješni političari poznati u svijetu, već umjetnička vizija Dragoslava Radisavljevića Španca. Ovaj akademski slikar, rodom iz Velike Plane u Srbiji, sa diplomom prestižne praške akademije, koji je pola vijeka proveo po evropskim gradovima, sasvim slučajno obreo se u mjestašcu pored Banje Luke, i neočekivano odlučio da baš tu, daleko od buke velegrada, započne sedmogodišnji projekat, koji će biti krunisan na Olimpijadi u Londonu, 2012. godine. Radisavljević, koji inspiraciju crpi iz bogate slatinske zemlje, posebnom će tehnikom oslikati po jednu sliku za svaku državu svijeta, pa i one koje neće neposredno učestvovati na olimpijskom takmičenju. - Ukupno 190 država će biti predstavljeno na identičnim formatima, a slike će biti presvučene rasterom, grafičkim rješenjem koje vidljivo briše granice između njih, tako da će sve zajedno biti zapravo jedna slika i ona će biti simbol svijeta onakvog kakav bi trebalo da bude: svijet bez granica - otkrio nam je Radisavljević, čije će djelo biti izloženo u Olimpijskom selu u gradu na Temzi. Govoreći o umjetničkoj poruci, koju će iz Slatine lansirati u London i svijet, još je pojasnio da će sve slike - koje radi tehnikom svojstvenom samo njemu - imati zajedničku nit, koja simbolizuje "ritam srca" ili "kosmički signal", zapravo komunikaciju koja planetu čini "domom svih ljudi". Ideja o kompoziciji slika, dugačkoj 228 metara, za koji neki već najavljuju da će oboriti i Ginisov rekord, dugo je sazrijevala u Radisavljevićevim mislima, a svoje otjelotvorenje doživjela je baš u Republici Srpskoj, u mirnoj i pitomoj Slatini. Tačno prije dvije godine, u oktobru 2005. godine, britanski ambasador u BiH Metju Rajkroft, koji je podržao ovaj ambiciozni i jedinstveni projekat, potezom kista označio je start sedmogodišnjeg slikarskog maratona. Osim moralne podrške, koju su Radisavljeviću, pored Rajkrofta, dali i mnogi domaći umjetnici i predstavnici Olimpijskog komiteta BiH, kao što to obično biva, izostala je materijalna podrška. Ali, slikara to ne demotiviše i ne sprečava da vrijedno radi na ostvarenju svog umjetničkog sna. Radisavljević iskreno vjeruje da će u Londonu naći sponzore za svoj nesvakidašnji likovni podvig, za koji su se već, kako kaže, zainteresovali i predstavnici Olimpijskog komiteta u Velikoj Britaniji. A, do danas Dragoslav Radisavljević Španac je oslikao šezdesetak slika. Prvo platno posvetio je Grčkoj, u kojoj su i održane prve olimpijske igre, a odmah potom naslikao je i Veliku Britaniju, tačnije London, gdje će biti održana Olimpijada 2012. godine. Trenutno je posvećen umjetničkom predstavljanju država bivše SFRJ. Pozadinu svake slike čini državna zastava, a slikar, shodno svom viđenju, dodaje i simbole te zemlje. Tako Srbiju, osim nadaleko čuvene freske Belog anđela, prema zamisli ovog slikara, simbolizuju i košarkaš Vlade Divac i vaterpolista Aleksandar Šapić. Radisavljević tvrdi da se pri izboru simbola rukovodi isključivo istorijskim činjenicama i sportskim uspjesima države koju slika. Politika ga, kako je rekao, ne interesuje i ne motiviše. To dokazuje i njegova vizija BiH. - BiH sam, prije svega, predstavio Vučkom, jer je on bio maskota na Olimpijadi u Sarajevu 1984. godine. Sport sam predstavio skokovima sa mostarskog mosta, književnost Ivom Andrićem i višegradskim mostom, a dodao sam i Metjua Rajkrofta, pošto je on označio početak maratona, i to kako slika crkvu u Blaškom - rekao nam je Radosavljević. Iako je angažovan na poslu koji zahtijeva mnogo volje, ovaj energični umjetnik tvrdi da će projekat "Art maratona" sigurno završiti prije nego što olimpijska baklja zasija u Londonu. Siguran je da mu inspiracije, među slatinskim pejzažima i domaćinski raspoloženim mještanima, nikad neće ponestati. Maja RADETIĆ BIOGRAFIJA Dragoslav Radisavljević Španac, alijas Drago Radis, rođen je 1951. u Velikoj Plani. Pohađao je školu za primijenjenu umjetnost "Bogdan Suput" u Novom Sadu, a studirao na Akademiji za primijenjenu umjetnost UMPRUM u Pragu, gdje je diplomirao i magistrirao. Od 1980. godine živi i radi kao slobodni umjetnik u Berlinu. Član je Udruženja likovnih umjetnika Njemačke. Izlagao u Berlinu, Pragu, Beogradu, Novom Sadu... Od 2005. godine živi i radi u Slatini (Banja Luka) na projektu Art maraton "Slatina 2005 - London 2012". DOSTIGNUĆA Dragoslav Radisavljević Španac kome su, kao studentu, profesori prestižne praške Akademije primijenjene umjetnosti Jaromir Uždil i drugi, prorekli visoka umjetnička dostignuća, rekao je da je slika koju je prodao za 50 hiljada maraka, kupcu iz Njemačke, najskuplja. Iako nije imao još nijednu izložbu u Banjoj Luci, ljubitelji umjetnosti iz Republike Srpske pronašli su put do njegovih djela. O tome svjedoči i podatak da je prodao veći broj slika čije je cijene, kako je rekao, prilagodio kupovnoj moći građana u Srpskoj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.