Skrojena prva verzija strategije u oblasti migracija i azila do 2025.: Realan masovniji udar na granice

SARAJEVO, BANjALUKA - Migrantski talas, možda čak i većih razmjera, može se očekivati u predstojećim mjesecima, zbog čega BiH treba da i dalje nastavi sa jačanjem granice, propisa i sistema kako bi na što bolji način zaštitila svoje stanovništvo i teritoriju.

Kriza, usljed velike migrantske krize koja traje od 2017. godine, i dalje je osjetna u BiH, posebno u Unsko-sanskom kantonu, gdje se nalazi veliki broj ilegalnih izbjeglice u prihvatnim centrima, te u napuštenim objektima u užim i širim gradskim zonama.

Na račun BiH godinama stižu kritike da nema uređen sistem koordinacije radi boljeg upravljanja migrantskom situacijom. Prvu verziju strategije u oblasti migracija i azila, uz popratni akcioni plan do 2025. godine, pripremilo je Ministarstvo bezbjednosti BiH, a dokument je već ušao u fazu konsultacija na zajedničkom nivou BiH.

Cilj je, kako je navedeno, da sa ostalim institucijama, te sa svim nivoima vlasti u BiH, bude uspostavljen sveobuhvatan strateški okvir djelovanja u oblasti migracija i azila u tom vremenskom periodu. Uz podsjećanje da su protekle godine bile u znaku naglog skoka nezakonitih migracija, te da se pokazalo koliko je sistem nedovoljno razvijen da odgovori izazovima na tom polju, stav je da se to mora mijenjati kako bi se očuvala bezbjednost.

- Zapadnobalkanska ruta je i dalje veoma aktivna i na njoj se kreće veliki broj nezakonitih migranata koji traže sve načine da ilegalno prelazeći državne granice dođu do krajnjih destinacija - istakli su u Ministarstvu bezbjednosti, gdje dodaju da treba efikasnija kontrola granice sa Srbijom i Crnom Gorom, te jačanje Službe za poslove sa strancima i Granične policije BiH.

Migracije preko zapadnog Balkana, prema podacima bezbjednosnih službi iz EU, veoma zavise od stanja na granicama Turske s Grčkom i Bugarskom, kao i od razvoja situacije na Bliskom istoku, gdje su faktori podsticanja na migracije i dalje aktivni.

- Migranti koji se već nalaze u regiji, zajedno sa onima koji treba da dođu iz pravca juga, nastaviće da vrše pritisak na granice Hrvatske, Mađarske i Rumunije. Veoma je vjerovatno da će migranti primijeniti takozvano masovno kretanje da upotrebom sile probiju put preko regionalnih granica - istaknuto je u dokumentu, gdje je pojašnjeno i da je to navedeno u predviđanjima Fronteksa za 2020, a kojima su pristupili ove godine.

Služba za poslove sa strancima je, prema predočenim podacima, od 2018. do 2020. godine registrovala oko 70.000 migranata koji su nezakonito ušli u zemlju. Od toga gotovo 50 odsto su, na osnovu izjava, Pakistanci i Avganistanci. U 2019, u odnosu na godinu ranije, vidljiv je značajan rast broja državljana Egipta, Maroka, Bangladeša, Alžira, Eritreje, Tunisa, Turske, Nepala, Albanije, te pad broja državljana Irana, Libije, Palestine, Sirije i Jemena.

- To ukazuje da je riječ većinom o ekonomskim migrantima i da se trend tih migracija povećava - zaključili su u Ministarstvu bezbjednosti.

Kakvo je trenutno stanje u oblasti migracija, odnosno da li je povećan ili smanjen pritisak na granicu u petak nismo uspjeli da saznamo u Graničnoj policiji ni u Službi za poslove sa strancima. Iako u strategiji piše da bi migranti trebalo da se ravnomjerno raspoređuju u BiH, stav Srpske je, s druge strane, nepromijenjen, tako da i dalje nema gradnje kampova na njenoj teritoriji.

Najčešće rute za prolazak kroz BiH

Grčka - Albanija - Crna Gora - BiH - Hrvatska i dalje EU

Grčka - Makedonija - Srbija - BiH - Hrvatska i dalje EU

Grčka - Bugarska - Srbija - BiH - Hrvatska i dalje EU

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.