SKANDAL: Bejtić treći put oslobođen!

SARAJEVO - Kantonalni sud u Sarajevu oslobodio je juče pripadnika zloglasne Desete brdske brigade Armije RBiH Samira Bejtića optužbi za ratne zločine nad Srbima počinjene tokom rata na lokalitetu Kazani u Sarajevu.

Bejtić je u julu 2006. godine osuđen pred Kantonalnim sudom u Sarajevu na 14 godina i šest mjeseci zbog ubistva civila na Kazanima, a Vrhovni sud Federacije BiH prihvatio je uložene žalbe na tu presudu i obnovio sudski postupak.

Bejtić je u junu 2008. godine ponovo oslobođen optužbe za zločine na Kazanima. Vrhovni sud FBiH je 2010. godine ukinuo tu presudu i naložio ponovno suđenje.

Rukovodilac Tima za koordinaciju aktivnosti istraživanja ratnih zločina i traženja nestalih lica Republike Srpske Staša Košarac za "Glas Srpske" kaže da se radi o lakrdiji koja potvrđuje da je potrebno restruktuiranje pravosuđa.

- Nedopustivo je da pravosuđe, na bilo kom nivou, pravi takve lakrdije - kaže Košarac.

Predsjednik Saveza logoraša RS Branislav Dukić rekao je da se desila "ista situacija kao što se dešavala i sa Ejupom Ganićem, Seferom Halilovićem, Naserom Orićem, Jovanom Divjakom i drugima".

- Sve njih proglašavaju nacionalnim herojima, a u BiH se Srbi proglašavaju agresorima, genocidnim narodom, Bošnjaci žrtvama - kazao je vidno razočaran Dukić.

Poslanik SDS-a u Parlamentu BiH Aleksandra Pandurević rekla je da je oslobađajuća presuda u "slučaju Bejtić" još jedna rana porodicama postradalih Srba u Kazanima.

- Kako su zatrpavali Srbe po Kazanima, tako zatrpavaju i ubijaju i istinu o stradanjima Srba u Sarajevu - kazala je Pandurevićeva.

Ovo je bilo treće ponovljeno suđenje Bejtiću koji se jedini tereti za ratni zločin. Ostali osuđeni pripadnici Desete brdske nisu osuđeni za ratni zločin nego za ubistva. Okružni vojni sud u Sarajevu je u decembru 1994. godine osudio nekoliko njih za ubistva na Kazanima, a izrečene kazne su iznosile od deset mjeseci do šest godina.

Komandant Desete brdske, predratni sarajevski kriminalac Mušan Topalović Caco nikada nije suđen, jer je ubijen u Sarajevu 1993. godine poslije obračuna Desete brdske brigade sa vojnom policijom. Topalovića, koji je odbijao da se preda, priveo je njegov prijatelj, današnji šef Sektora za opšte poslove MIP-a BiH Haris Lukovac koji je u to vrijeme bio šef obezbjeđenja Alije Izetbegovića. Caco je kasnije ubijen jer je navodno pokušao da pobjegne, mada upućeni tvrde da je tako Izetbegović uklonio nezgodnog svjedoka i izvršioca zločina.

U ljeto 1992. godine Izetbegović je sa Biserom Turković posjetio Cacine jedinice na Trebeviću gdje se nalaze Kazani i pred televizijskim kamerama pohvalio Cacu, a još izdašnija u pohvalama bila je Turkovićeva.

Sarajevski mediji ranije su pisali da je Caco bio Izetbegovićev miljenik, te da je od Alije direktno dobijao naređenja i savjesno ih izvršavao.

- Predsjednik ga je (Cacu) u početku zvao "sine Mušane", a on njega "Dedo", pisali su mediji i tvrdili da su Cacine posljednje riječi kada je ubijen bile: "Šta ti je ovo trebalo, Dedo?"

Odsječena srpska glava bila je uslov za pripadnost Cacinim jedinicama - neka vrsta članarine.

Zbog nedostatka dokaza, Haški tribunal je "slučaj Kazani" proslijedio domaćem pravosuđu.

Operativni tim

Rukovodilac Operativnog tima za traženje nestalih RS Goran Krčmar kaže da je odluka Kantonalnog suda u slučaju Bejtić "nagrađivanje za ubijanje Srba".

- Ovo je dokaz i primjer da se zločin nad Srbima isplatio i da niko neće odgovarati. Ako se neko oslobađa pored toliko dokaza koji su predočeni tužilaštvu, onda ništa drugo ne možemo tvrditi do da se zločin nad Srbima isplatio za one koji su ga činili. Ovakve presude ni u kom slučaju neće doprinijeti suživotu u BiH i doprinose njenom raspadu - kazao je Krčmar.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.