Sjećanje na žrtve Bradine, sela kojeg više nema

Kristina Ćirković
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Sjećanje na žrtve Bradine, sela kojeg više nema

BRADINA - Osveštanjem obnovljenog hrama Vaznesenja Gospodnjeg u Bradini i služenjem svete arhijerejske liturgije, juče je počelo obilježavanje 18 godina od stradanja Srba u ovom konjičkom selu.

Liturgiju je služio je episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, uz sasluženje sveštenstva eparhije.

Pravoslavna crkva Vaznesenja Gospodnjeg zapaljena je 25. maja 1992. godine, kao i cijelo selo, a ubijeno je 48 srpskih civila. U tri dana stradala su 54 čovjeka, a u logorima su ubijena još 22 mještanina Bradine. Za petoro ljudi još se traga.

Preživjeli Srbi iz Bradine svjedoče o tri strašna dana tokom kojih su se "saplitali o leševe svojih najmilijih", dok su lokalni Romi za novac koji su dobili od komande hrvatske i bošnjačke paravojske ubijene vezali konopcima za noge i konjima ih vukli do bagerom iskopane jame ispred srušene crkve u centru sela. Od 25. do 27. maja 1992. godine u tu jamu bačeno je 26 tijela zvjerski ubijenih srpskih civila.

U Bradini, koje više nema, živjelo je 1.200 stanovnika u 280 srpskih domaćinstava.

Jučerašnjem obilježavanju prisustvovali su mještani Bradine, koji su poslije progona našli utočište u Bratuncu.

Borislav Gligorević (68) ispričao je "Glasu Srpske" da je napad počeo u kasnim popodnevnim časovima i to najprije granatiranjem sela, u koje su kasnije upali "crnokošuljaši" i pripadnici "Zelenih beretki".

- Za tri dana etnički je očišćeno najveće srpsko selo u tom dijelu Hercegovine. Žene, djeca i starci odvedeni su u školu, a svi sposobni muškarci u logore "Čelebići" i "Musala", gdje su neki mučeni i prebijani dvije i po godine. Batinanje je trajalo po pet ili šest časova, a od posljedica su, pred očima zarobljenika, umrli Petko Gligorević i Gojko Miljanić, a kasnije i Šćepo Gotovac, kojeg su pretukli, a onda mu urezali na čelu znak Srpske demokratske stranke - sjeća se Gligorević. Ističe da su zarobljenici mučeni na najsvirepije načine.

- Udarali su nas čizmama i kundacima u glavu i po rebrima, donosili usijane noževe i tjerali nas da ih stisnemo dlanovima, palili su nam štapine oko golog tijela, tjerali nas da se međusobno udaramo – otac sina, sin oca ... - ističe on i dodaje da je u logoru mučen četiri mjeseca, a njegov sin Milan sedam mjeseci.

Njegova supruga Nedeljka, majka Milka i otac Petar otjerani su sa ostalim mještanima u školu.

- Bile su pune tri učionice žena, djece i staraca. Tukli su nas cijelu noć, a sutradan pustili. Vidjeli smo unakažene leševe, koje su žene sakupljale i uklanjale s puta - priča Nedeljka. Podsjeća da je o Petrovdanu cijela Bradina "očišćena" od Srba.

- Tada su nas zatvorili u "Musalu" i mučili sedam dana, a potom su nas prognali u Donje Selo ispred Konjica, gdje smo proveli u izolaciji tri mjeseca - prisjeća se Nedeljka i dodaje da su civili plaćali Hrvatima po 200 i više maraka da ih izvedu na srpsku teritoriju.

Naglašava da je svjedočila u Konjicu, a njena sestra Mara u Mostaru o svirepom ubistvu Bose Kuljanin.

- Ipak, ruka pravde nije stigla najveće zločince - ogorčena je Nedeljka.

Obustavljena istraga

MUP Republike Srpske podnio je izvještaj protiv vođa Armije RBiH Zije Landže, Faika Špage i Vahida Alagića u kojem ih tereti za ratni zločin nad srpskim civilima u selu Bradina i Glavatičevo u opštini Konjic. Tužilaštvo BiH je 2009. godine obustavilo istragu protiv Alagića, Špage i Landže jer je strani tužilac Dejvid Švendimen procijenio da optužbe nisu potkrijepljene dokazima.

Hemijsko naoružanje

Predsjednik Saveza logoraša RS Branislav Dukić rekao je u Bradini da su međunarodne snage u BiH, a posebno pripadnici francuskog kontingenta u Sarajevu, odgovorni jer su znali da je tokom rata u Sarajevu postojala fabrika hemijskog oružja u kojoj su, po naređenju muslimanskog vojnog i civilnog vrha, granate punjene hemijskim sredstvima.

Predsjednik BORS-a Pantelija Ćurguz kazao je da su u radionici za proizvodnju hemijskog naoružanja u Sarajevu pod tajnim kodnim nazivom "Behar" radila su četiri doktora nauka, Berislav Teperić, Vladimir Momčilović, Branko Mikulin i izvjesni Puljić

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.